Kreće rušenje objekata koji predstavljaju najveću opasnost za građane

Ovoga tjedna krenut će se s rušenjem objekata koji predstavljaju najveću opasnost za građane na potresom pogođenim područjima, najavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat nakon još jednog sastanka s predstavnicima akademske zajednice i resornih komora. Nastavak je to otvorenog dijaloga kojeg Vlada vodi s predstavnicima struke kako bi se što prije pronašla adekvatna rješenja koja će se koristiti prilikom organizirane obnove na potresom pogođenom području.

Horvat je rekao da se na stol stavljaju svi relevantni inputi koji će biti potrebni projektantima da bi definirali čvrsti i protupotresno otporni temelj, na koji će se potom slagati nova kuća, klasično zidana ili montažna, određenih konstruktivnih rješenja. Istaknuo je da se neće obnavljati kuće bez adekvatne projektne dokumentacije, odnosno svih potrebnih proračuna koji rade Arhitektonski, Geološki i Građevinski fakultet.

Na sastanku je predstavljeno i prvo preliminarno izvješće Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta nakon izvedenih geoloških snimanja o stanju tla na kojem se planira krenuti s organiziranom obnovom, a potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj ponovila je kako je ključno da se prilikom obnove koriste hrvatski proizvodi pa slijedom toga u četvrtak najavila i sastanak s proizvođačima drvenih, armirano-betonskih i čelično-rešetkastih montažnih rješenja.

"Ideja je da projektantima predstavimo sve mogućnosti odnosno resurse hrvatske industrije koje imaju na raspolaganju, a kako bismo povećali korištenje domaćeg proizvoda i na taj način ojačali hrvatsko gospodarstvo", pojasnila je Čagalj, dodavši kako je obnova od potresa jedinstvena prilika koju sada imamo za jačanje domaćeg građevinskog sektora. Rekla je i kako HGK već godinama promovira kupovanje i ugradnju hrvatskog, a sada imamo idealnu šansu za to. Kratkoročni cilj je da se pri obnovi ugrađuju hrvatski proizvodi i da ovo bude svojevrsni početak dugoročnog jačanja konkurentnosti hrvatskog građevinarstva, a dugoročni cilj je da kroz sljedećih deset godina domaće tvrtke moderniziraju proizvodnju i pokažu da mogu stati uz bok međunarodnoj konkurenciji.

Dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić naveo je kako će podaci koji se očekuju od strane geologa pomoći u određivanju područja na kojima je moguće graditi. "Nakon toga slijede geotehnički radovi, izrada geotehničkih elaborata kako bi se dobile karakteristike tla, što je važno za izradu temelja budućih kuća koje razrađuju kolege arhitekti. Oni izrađuju tipska rješenja odgovarajućih površina; 55, 70 i 85 četvornih metara, ovisno o potrebama", rekao je Lakušić te naglasio kako akademska zajednica ima ključnu ulogu u dinamici pripreme dokumentacije.