Uz veličinu državne potrošnje iznimno je važna, a često i presudna, struktura državne potrošnje. Stoga se ovom analizom pružaju osnovni komparativni podaci o strukturi državne potrošnje Hrvatske u odnosu na prosječno ostvarenje u zemljama EU 28 te u zemljama sličnih karakteristika (zemlje EU 10: Bugarska, Rumunjska, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Litva, Latvija, Estonija i Slovenija). Analiza pokazuje da je Hrvatska zemlja s visokim udjelom državne potrošnje u BDP-u koji odudara od razine primjerene dosegnutom stupnju gospodarske razvijenosti. Istodobno, funkcijska struktura proračunskih rashoda pokazuje da u odnosu na prosjek europskih zemalja Hrvatska znatno više odvaja za opće javne usluge (funkcioniranje državnog aparata) i za ekonomske poslove (intervencije u gospodarstvo), a znatno zaostaje u udjelu rashoda za socijalnu zaštitu. Ako se zemlje EU 28 rangiraju prema udjelu trošenja sredstava za pojedine funkcije u ukupnim proračunskim rashodima, tada je Hrvatska treća zemlja unutar EU 28 prema udjelu trošenja sredstava za opće javne poslove te četvrta zemlja prema udjelu troškova za unapređenje stanovanja i zajednica te za rekreaciju, kulturu i religiju.

Analiza funkcijske strukture proračunskih rashoda upućuje na to da je uz potrebu smanjivanja udjela proračunske potrošnje u BDP-u važno prilagoditi i strukturu potrošnje novim okolnostima, osobito onim povezanim s demografskim kretanjima i starenjem stanovništva.

Analizu "Komparativna analiza proračunskih rashoda po funkcijskoj klasifikaciji" (.pdf) možete skinuti iz pratećih dokumenata na ovoj stranici.