Komentar: Pad inflacije ohrabruje, ali izazovi ostaju

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja u najnovijem izdanju HGK Pulsa osvrnuo se na kretanje ključnih makroekonomskih pokazatelja, s posebnim naglaskom na inflaciju.

Prenosimo tekst komentara: 

U lipnju su potrošačke cijene blago pale: u odnosu na prethodni mjesec za -0,4 posto, ponovno primarno zbog cijena energije (-2,9%), no pale su i cijene svih ostalih osnovnih skupina proizvoda osim usluga koje su porasle znatnih 1,1%. To je doprinijelo smanjenju godišnje inflacije s 5,2% na 4,5%, koja je sada najniža unatrag četiri mjeseca. Pritom su cijene usluga bile veće za 8,1%, cijene skupine Hrana, piće i duhan za 1,8%, a cijene energije za 13,2% u odnosu na lipanj prošle godine.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a; Izvor: HGK

Doprinos inflaciji najveći je i ujedno podjednako jak kod usluga i kod energije (oba 2,1 postotni bod), kod hrane je znatno slabiji (0,6 postotnih bodova), dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda imale deflacijski učinak na rast opće razine cijena. Inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također je pala i to s 4,9% na 4,2%, ali je ostala među najvišima u eurozoni (treća najviša).

Na području cijele eurozone inflacija je također pala, i to s 3,2% na 2,8%, čime je ostala znatno iznad ciljne razine ECB-a. Oštar skok cijena energije ove je godine osnovni pokretač više razine inflacije i u eurozoni, kao i u Hrvatskoj. Razlika je u tome što se u Hrvatskoj rast cijena energije bilježi već duže vrijeme (postupno ukidanje subvencija), dok u eurozoni cijene energije na godišnjoj razini rastu posljednja četiri mjeseca. Razina rasta je također znatno viša: prema HICP-u, u Hrvatskoj su cijene energije bile više za 12,9%, a u eurozoni 8,7% u odnosu na lipanj prošle godine.