Komentar državnog proračuna za 2020. godinu

Hrvatska posljednjih godina provodi vrlo uspješnu proračunsku politiku koja rezultira kontinuiranim ostvarivanjem primarnoga proračunskog viška od 2015. godine (prihodi umanjeni za rashode bez troška kamata), proračunskim viškom od 2017. i 2018. godini te posljedično smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u od 2015. godine. Pri takvoj politici zemlja je izašla iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, uklonjene su prekomjerne makroekonomske neravnoteže, vraćen je kreditni rejting na investicijsku razinu te osiguran stabilan gospodarski rast. Stoga ohrabruje da su i u 2019. godini održane pozitivne tendencije u ostvarivanju državnog proračuna obilježene solidnim ostvarivanjem proračunskih prihoda uz kontrolu proračunskih rashoda te što je proračunski manjak rebalansom smanjen s prvotno planiranih 0,3% BDP-a na 0,1% BDP-a, usprkos plaćanju državnog jamstva za Uljanik Grupu od dvije milijarde kuna.

Proračunski plan za 2020. godinu temelji se na realno ocijenjenom gospodarskom rastu od 2,5% koji omogućuje nastavak rasta proračunskih prihoda. Planira se proračunski višak (na razini opće države) od 0,2% BDP-a u 2020. godini (0,4% u 2021. i 0,8% u 2022.) uz nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u na 68,0% u 2020. godini te do razine od 61,6% BDP-a u 2022. godini. Takvim se proračunskim projekcijama zadržava pozitivan trend u javnim financijama koji podupire gospodarski rast, smanjivanje zaduženosti države te makroekonomsku stabilnost i nastavak unaprjeđenja kreditnog rejtinga zemlje.

Iako proračunske projekcije osiguravaju ostvarivanje razvojnih ciljeva zemlje uključujući ostvarivanje Maastrichtskih kriterija duga i deficita te stoga podupiru proces uvođenja eura, ipak je jasna potreba poduzimanja dodatnih napora u fiskalnoj konsolidaciji povezanih uz dinamičniju provedbu strukturnih reformi. Riječ je ponajprije o usmjeravanju napora na učinkovitije rješavanje problematike rashodne strane proračuna u okolnostima kada je udio rashoda opće države u BDP-u previsok (u odnosu na dosegnuti stupanj razvijenosti) i stagnantan, pri čemu je udio proračunskih prihoda u BDP-u viši od prosjeka EU 28 i svih sličnih zemalja u EU. Stoga, pri kontinuitetu fiskalnog rasterećenja poduzetništva i stanovništva, napore fiskalne politike treba nastaviti usmjeravati prema rashodnoj strani državnog proračuna jer su praktički dosegnute granice provedbe politike u kojima se fiskalna konsolidacija temeljila ponajprije na rastu proračunskih prihoda.