Provjera stranih tvrtki: Prvi korak prema sigurnom poslovanju

Svijet se u posljednjih nekoliko desetljeća uvelike globalizirao, a s time i poslovanje, što podrazumijeva povećanje udjela međunarodnog poslovanja tvrtki. Razvoj komunikacijskih kanala i transporta, kao i povećanje poslova vezanih uz digitalno doba, stavlja pred sve tvrtke, pa tako i hrvatske, potrebu prilagodbe višem stupnju poslovanja sa stranim partnerima. Međutim, u svakom poslovanju, a posebno u poslovanju s poslovnim subjektima iz trećih zemalja, potreban je oprez.

Provjera tvrtki iz inozemstva

Provjera tvrtki iz zapadnih zemalja u pravilu nije problem jer u tim državama postoje javni registri u kojima je lako provjeriti osnovne informacije o tvrtki. Problem nastaje kada je potrebno provjeriti poslovnu ponudu iz trećih zemalja.

Hrvatske tvrtke često dobivaju različite ponude iz inozemstva te se provjera vjerodostojnosti ponude, odnosno strane tvrtke, nameće kao nužan uvjet za započinjanje poslovnog odnosa. Uobičajeno je da hrvatske tvrtke najprije same naprave preliminarnu provjeru putem internetskog pretraživanja i stranica koje nude različite provjere web-stranica i e-mail adresa.

Iako se takvom pretragom ne mogu dobiti potpuno pouzdani odgovori, ona može prilično jasno ukazati radi li se o potencijalnoj prijevari. Podaci o starosti web-stranice, kontakt telefonu, aktivnosti na društvenim mrežama i jeziku na kojem su sadržaji napisani često zajedno čine mozaik koji može ukazati na vjerodostojnost ili sumnju.

Hrvatskoj gospodarskoj komori tvrtke se na tjednoj bazi obraćaju s upitima za provjeru relevantnosti stranih tvrtki. U pravilu pokušaji prijevara dolaze iz zemalja u razvoju s kojima ne postoje odgovarajući komunikacijski kanali, niti te zemlje raspolažu pouzdanim bazama podataka o trgovačkim društvima.

Često nije moguće ni službeno provjeriti je li tvrtka uopće registrirana, dok je dobivanje potvrde o njezinoj pouzdanosti za poslovanje još teže.

HGK putem dostupnih kanala koje ima u pojedinim zemljama provjerava relevantnost tvrtki. Putem predstavništava HGK u svijetu, partnerskih komora i sličnih institucija, u suradnji sa stranim i hrvatskim veleposlanstvima te određenim privatnim izvorima iz poslovnog okruženja, HGK najčešće dolazi do dodatnih informacija o tvrtki koja nudi poslovnu suradnju.

 Izvor: Shutterstock

Najčešći znakovi upozorenja

Prvi signal za uzbunu kada hrvatsku tvrtku kontaktiraju poslovni partneri iz inozemstva jest logika „ponuda predobra da bi bila istinita“ (too good to be true). Definitivan razlog za sumnju pojavljuje se ako se pokaže da hrvatska tvrtka mora nešto unaprijed platiti ili isporučiti kako bi se posao pokrenuo.

Hrvatske tvrtke najčešće se javljaju Komori zbog pokušaja prijevara vezanih uz prodaju vlastitih proizvoda. Iako je riječ o prodaji robe, obrazac prijevare opisan u nastavku primjenjiv je i na prodaju usluga, ulaganja ili druge oblike poslovne suradnje.

U takvim slučajevima hrvatskoj se tvrtki obraća navodni "agent" zainteresiran za proizvode ili usluge te nudi unosne poslove. Komunikacija s "agentom" može trajati i nekoliko mjeseci, sve dok se ne stekne određena razina povjerenja.

Nakon završenih pregovora, neposredno prije realizacije poslovnog aranžmana (primjerice uplate predujma), "agent" traži novac za neočekivane troškove koji nisu definirani ugovorom, a koje bi, prema njegovu tumačenju, trebala snositi hrvatska strana. To mogu biti troškovi različitih certifikata, otkupa dokumentacije, registracije tvrtke, odvjetničkih usluga i sličnih procedura.

U pravilu se radi o iznosima od nekoliko tisuća američkih dolara koje, s obzirom na vrijednost ukupnog posla, hrvatskim tvrtkama nije problem podmiriti. Međutim, nakon uplate takvih iznosa „agent“ najčešće nestaje i komunikacija prestaje.

Važno je imati na umu da su različiti certifikati, otkup dokumentacije, registracija tvrtke, odvjetničke usluge i slični troškovi sastavni dio poslovanja. Stoga svako traženje takvih troškova ne znači nužno prijevaru.

Međutim, način na koji se organizira pribavljanje tih dokumenata a to je najčešće putem posredovanja navodnog „agenta“ najčešće upućuje na pokušaj prijevare.

Kako smanjiti rizik poslovne prijevare

Prilikom izlaska na strana tržišta najvažnije je pronaći pouzdanog partnera. Preporučuje se da se kontakti potencijalnih partnera traže putem relevantnih izvora kao što su poslovna udruženja i organizacije, komore, diplomatska predstavništva ili provjerene privatne osobe.

Izrada bonitetnih izvješća, provjere putem interneta, osobno upoznavanje partnera, posjet tvrtki partnera te ugovaranje avansnog plaćanja ili plaćanja putem akreditiva i sličnih financijskih instrumenata uvelike smanjuju mogućnost prijevare.

Nažalost, zbog sve uvjerljivijih i domišljatijih metoda prijevare povremeno se događaju slučajevi u kojima tvrtke postanu žrtve takvih aktivnosti. U tim je situacijama često već kasno za ispravke.

Ako do prijevare ipak dođe, oštećena tvrtka trebala bi slučaj prijaviti policiji. Važno je imati na umu da, čak i kada je potpisan ugovor, zbog udaljenosti tržišta i različitih pravnih sustava često nije realno očekivati obeštećenje.

Treba također razlikovati prijevaru od nepoštene trgovačke prakse ili neizvršenja ugovornih obveza od strane poslovnog partnera. Takve se situacije mogu pojaviti kako u suradnji s domaćim, tako i sa stranim poslovnim subjektima.

Prilikom započinjanja suradnje sa stranim partnerima hrvatske tvrtke pozivaju se da kontaktiraju Centar za internacionalizaciju poslovanja HGK  (email: eoi@hgk.hr ) radi provjere potencijalnih partnera i dobivanja dodatnih informacija.