Javni dug iznad 300 milijardi kuna, potrebe za financiranjem smanjene

U takvim je okolnostima u studenome prošle godine država bila aktivna u zaduživanju na  domaćem i stranom tržištu, pa je tako na domaćem tržištu izdana obveznica u iznosu od 5,8 milijardi kuna uz kamatnu stopu od 1,75% s dospijećem u 2023. godini, dok je na inozemnom tržištu izdana obveznica od 1,275 milijardi eura uz kamatu od 2,75% s dospijećem u 2030. godini. Sredstva dobivena izdavanjem navedenih obveznica u najvećem su dijelu upotrijebljena za otplatu dospjele domaće obveznice te za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a. U tom su kontekstu nova zaduživanja praktički neutralna za razinu javnog duga te imaju samo privremeni učinak na kretanje javnog duga.

Stoga je tijekom studenoga prošle godine iznos javnog duga povećan za 9,3 milijarde kuna na razinu od 300,2 milijarde kuna. Najveći dio prirasta duga odnosi se na povećanje inozemnog duga za 8,9 milijardi kuna pod utjecajem rasta duga po inozemnim obveznicama, dok je istodobno domaći dug povećan za 0,4 milijarde kuna, također pod utjecajem rasta obveza po izdanim obveznicama. To se odrazilo i na rast javnog duga na godišnjoj razini, pa je u studenome prošle godine u odnosu na isti mjesec 2016. godine dug povećan za 10,5 milijardi kuna ili za 3,6%. S obzirom na to da se tijekom prošle godine država u većoj mjeri fokusirala na zaduživanje na domaćem tržištu, u posljednjih je godinu dana znatnije povećana razina unutarnjeg duga (za 6,3 milijardi kuna) od razine inozemne komponente duga koja je povećana za 4,2 milijarde kuna.

Procjenjujemo da se razina javnog duga na kraju prošle godine kretala u visini od oko 80% BDP-a, čime se nastavlja njegovo smanjivanje prema dinamici koja zadovoljava kriterije Europske komisije. Istodobno to povoljno utječe na kreditni rejting zemlje te podupire namjeru i spremnost zemlje za ulazak u tečajni mehanizam ERM II radi uvođenja eura i ulaska u eurozonu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Bez obzira na privremeni porast razine javnog duga u studenome prošle godine, kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se pri uravnoteženom državnom proračunu smanjuju potrebe za financiranjem, koje se obavlja po sve povoljnijim uvjetima.