Istarski pršut Pisinium pobjednik 12. Dana hrvatskog pršuta

Istarski pršut Pisinium osvojio je titulu šampiona na 12. Danima hrvatskog pršuta koji se 24. i 25. travnja održavaju u Dubrovniku. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Dujmović, a treće dalmatinskim pršutima Barić i Smjeli koji su imali isti broj bodova.

Zanimljivo je da je pršut Pisinium bio najbolji u Dubrovniku i 2018., kada su se Dani hrvatskog pršuta prvi put održali u gradu podno Srđa.

 Izvor: Nomad

"Osvojiti titulu šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad. Ova titula dalje nas motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti", rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom, vlasnica Pisiniuma.

Uoči manifestacije na ocjenjivanje je pristiglo 14 pršuta, a Istrijani su briljirali unatoč izazovnim vremenima za pršutarsku proizvodnju, posebno u Istri, koja se nakon afričke svinjske kuge u slavonskim županijama suočila s nedostatkom sirovine koja je potrebna da bi zadovoljila stroge kriterije EU zaštite izvornog podrijetla.

"Snažan rast turizma, uz dvoznamenkasto povećanje dolazaka i noćenja u predsezoni, izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta, a eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone. Hrvatska je zaštitila četiri vrste pršuta i više od 50 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se svrstala uz bok Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Za daljnji razvoj nužno je povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali kvalitetnu sirovinu. Također, moramo osigurati veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj, osobito premium ponudi, kako bismo turistima pružili autentičnost i bolju vrijednost za novac", poručio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević.

 Izvor: Nomad

Izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir istaknuo je da se Hrvatska može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije – istarski, krčki, drniški i dalmatinski.

"To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju. Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije nisu administrativna forma – one su jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja. One štite proizvođača, ali i potrošača. Upravo zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – od uzgoja do finalnog proizvoda", rekao je Madir.

Da je tržište Hrvatske također pod velikim utjecajem globalnih kretanja, istaknuo je i predsjednik Klastera Darko Markotić.

"Smirivanjem inflacije stabiliziralo se tržište, ali zbog trgovinskih i carinskih ratova dolazi do pojave viškova pršuta na tržištu Europske unije koje uzrokuje snažan pritisak na cijene i na hrvatskim policama. Odgovor na takve pritiske mogu biti još veće investicije u pršutarstvo, kako bi se podigli kapaciteti i osigurala kontinuirana kvaliteta naših pršuta s ciljem da se kroz dostatnost i kvalitetu odgovori na ove izazove. Isto tako potrebno je još jače i bolje brendirati naše pršute kako bi se osigurala što bolja prepoznatljivost na tržištu", rekao je Markotić.

Dubrovačko izdanje Dana hrvatskog pršuta organizira se uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Dubrovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Turističke zajednice grada Dubrovnika.