''Proizvodnja i izvoz u ovoj su djelatnosti u stalnome i stabilnome porastu posljednjih nekoliko godina, posebice od 2013. godine, izuzmemo li slučajeve elementarnih nepogoda, poput suše u slatkovodnom uzgoju prošle godine. Očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti budući da postoji potražnja za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji. Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. U takvim se uvjetima samo putem akvakulture može zadovoljiti rast potražnje'', rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku, koja je ove godine okupila više od 10 tisuća sudionika iz 62 države, među kojima su stručnjaci iz biotehnike, farmakologije, prehrambene industrije, medicine i oceanologije.

''Suočeni smo sa činjenicom da su zbog prekomjernoga izlova koji uništava morske organizme na snazi ograničenja izlova svih morskih vrsta u EU, ali i šire. Akvakultura nudi rješenja za dugoročnu održivost i dugoročnu stabilnost ribarstva. I zato Vlada i Ministarstvo poljoprivrede vide akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati i ribare i ribarsku industriju, ali i sve one druge industrije koje se povezuju na segment akvakulture. Nismo novi u ovome, imamo pozitivnu i prošlost i sadašnjost akvakulture, ali možemo još više, možemo biti još konkurentniji na svjetskome tržištu“, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

IvanSkoric_800x552.jpg

Potpredsjednik HGK Ivan Škorić na Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku; Izvor: HGK.

''Cilj Foruma o suradnji na Mediteranu je okupljanje stručnjaka, kako teoretičara, tako i praktičara radi razmjene problema s kojima se Mediteran susreće, razmjene rješenja, ali i jačanja suradnje kako bi se problemi riješili'', smatra predsjednik Organizacijskoga odbora Aquaculture 2017. Ivan Katavić, govoreći o jednom od industrijskih foruma koji se održava u sklopu manifestacije.

Na trgovinskoj izložbi proizvoda i usluga u akvakulturi predstavljaju se i dvije domaće tvrtke, Cromaris i Kali tuna. "Za nas kao najvećega uzgajivača bijele ribe u Hrvatskoj nastup na ovakvome događaju ne znači samo promociju, već i dogovor o suradnji sa sličnim subjektima i proizvođačima akvakulture, a smatramo da je velika stvar za hrvatsku akvakulturu što se skup održava u Dubrovniku“, rekao je Dane Desnica, rukovoditelj proizvodnje Cromarisa.

U sklopu četverodnevne manifestacije HGK, koja je i njezin posebni pokrovitelj, predstavit će i projekt Riba Hrvatske – jedi što vrijedi*, koji se financira sredstvima Europskoga fonda za pomorstvo i ribarstvo i čiji je cilj povećanje prodaje i potrošnje domaće ribe te izgradnja i podizanje kulture konzumacije ribe u Hrvatskoj.

Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, posebice u ruralnim područjima. Godišnje se uzgoji oko 17.000 tona proizvoda: bijele morske ribe (lubina i komarče) oko 9.500 tona, slatkovodne konzumne oko 4.000 tona,  tune 3.000 tona, a školjki oko 800 tona. Sva se uzgojena tuna izvozi u Japan, a najveći dio bijele ribe na zahtjevna EU tržišta. U EU se izvozi i većina slatkovodne proizvodnje. Posebice je značajan rast proizvodnje i izvoza bijele ribe koja je s oko 4.000 tona 2017. godine dostigla proizvodnju od 9.500 tona u 2016. godini.

Aquaculture 2017. najveća je europska manifestacija u akvakulturi, koju organizira Europsko udruženje akvakulture, a koja se održava od 17. do 20. listopada u Dubrovniku. Glavna je tema manifestacije suradnja za rast, a događaj obuhvaća znanstvenu konferenciju s plenarnim i dvadesetak paralelnih tehničkih sastanaka te više od 300 predavanja. Na četverodnevnom skupu održat će se i brojni industrijski forumi, među kojima najviše interesa privlače Forum o uzgoju kamenica, Forum o uzgoju tune i Forum o suradnji na Mediteranu.

* Radi se o projektu čiji je cilj promicanje hrvatskih proizvoda ribarstva isticanjem njihovih komparativnih prednosti u odnosu na drugu hranu i na ribu iz uvoza: hranjiva vrijednost, podrijetlo iz održivoga ribarstva i akvakulture te iz uređenoga sustava sigurnosti hrane, blagotvoran utjecaj na zdravlje. itd.