Hrvatska će za koju godinu polovinu potreba za plinom osiguravati iz domaćih izvora

Hrvatska godišnje troši oko 2,5 mlrd. m3 plina (25 TWh), a potražnja plina stagnira. Globalno, plin zadovoljava trećinu potreba za primarnom energijom. Struka smatra da plin, kao fosilni energent s manjim ugljičnim otiskom od ugljena i nafte i u europskom jakom dekarbonizacijskim narativu ipak ima svijetlu budućnost, jer se očekuje da će nastaviti davati fleksibilnost obnovljivim izvorima energije. Veći broj država gradi ili planira izgradnju novih termoelektrana na plin, a nedavni slučaj zamračenja u Španjolskoj i Portugalu posebno apostrofira i snagu bazne energije.

Hrvatska se s plinskom infrastrukturom – LNG terminalom na Krku i kontinuirano širećom mrežom magistralnih plinovoda kojima rukovodi Plinacro, pozicionira kao jedan od ključnih karika u sigurnosti opskrbe tim energentom šire gravitirajuće regije. Upravo velike investicije u ključnu plinsku infrastrukturu – podizanje kapaciteta LNG terminala na 6,1 mlrd. m3 godišnje te evakuacijske plinovode, stvaraju mogućnost da Hrvatska postane plinski hub u ovom dijelu Europe, istaknuto je na konferenciji, gdje se referiralo se na europske politike brzog odmicanja od ruskog prirodnog plina. Ta će politika povećati potražnju za prirodnim plinom u Istočnoj i Središnjoj Europi te bolje politički i gospodarski pozicionirati Hrvatsku.

Prošle godine vodeći opskrbljivač plinom Europe bio je SAD (38 %), slijedi Norveška (31 %), dok je udio ruskog plina činio tek 11 posto, što je blagi porast u odnosu na 2023. Treba naglasiti da je 2021. čak 41 posto prirodnog plina u EU dolazilo iz Rusije, a danas, u prvom kvartalu ove godine to je tek 6 posto tako da se ne očekuju tržišni cjenovni potresi od „brze apstinencije od ruskog plina“ koja se planira.

Struka je u nekoliko navrata apelirala da se jedna ovisnost ne treba zamjenjivati drugom, na što je upozorila i Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave INA-e, koja trenutačno osigurava 25 posto domaćih potreba za plavim energentom. Međutim, Ivan Fugaš, direktor tvrtka LNG Hrvatska naglasio je da s LNG terminalom, koji može primiti terete iz cijelog svijeta nema smisla govoriti o zamjeni jedne ovisnosti drugom. Europa, koja je snažno ovisna o uvoznom LNG-u je sada dio globalnog tržišta, koje je cjenovno osjetljivo na geopolitičke i ekonomske krize. Međutim brzi rast nove proizvodnje i izvoznih kapaciteta kod dominantnih igrača, kao što su SAD i Katar dobar su jamac sigurnosti dobave EU-a, koji povećava uvozne LNG kapacitete u nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Izazovna geopolitička i gospodarska situacija naglasak stavlja na sigurnost dobave i okretanje domaćoj proizvodnji energije. Hrvatska iz vlastitih izvora pokriva tek četvrtinu potreba za plinom, a padajući trend je preokrenut. U tom smislu u Opatiji odlične vijesti dolaze od tri proizvođača – INA-e, Aspecta Croatia i Vermiliona, koji su se založili za što brže privođenje proizvodnji svojih komercijalnih otkrića. Naime, te su tvrtke objavile da će se zahvaljujući agilnom radu na velikom broju koncesija domaća proizvodnja plina do 2028. godine povećati za čak 82 posto, te će biti u stanju zadovoljiti čak do 46 posto domaćih potreba za prirodnim plinom, što je izvrsna vijest. Rijetko koja država u EU-u, ako ijedna, može se pohvaliti ovakvim trendom rasta domaće proizvodnje. Agencija za ugljikovodike izvijestila je da su do sada dva bloka privedene proizvodnji, a na njima su svih devet istražnih bušotina bile pozitivne, s osam komercijalnih otkrića. Iznimno dobre rezultate ima Aspect Croatia, koji prvu proizvodnju očekuje 2026/2027. a iz godine u godinu trebala bi se povećavati, do mjere da bi samo ta tvrtka 2029. mogla osiguravati čak 15 posto domaće potražnje za plinom.

Distribucija i opskrba plinom: Nužna hitna korekcija distributivnih tarifa

Bitan dio konferencije drugoga dana bio je okrugli stol na kojem se govorilo o distribuciji i opskrbi plinom. Višegodišnja nužna primjena Uredbe o sprječavanju poremećaja na energetskom tržištu dovela je taj sektor u iznimno težak financijski položaj. Srećko Ezgeta, predsjednik HGK-ovog Udruženja distributera i opskrbljivača plinom založio se za što hitniju korekciju distributivnih tarifa, pošto većina tvrtki posluje s gubitkom i otežano investiraju u održavanje sustava. Naveo je podatak koji je višekratno komuniciran preko Komore, da bi povećanje tih tarifa za trećinu na računu prosječnog potrošača značilo rast od 1,8 eura mjesečno.

Direktor Sektora za plin Hrvatske energetske regulatorne agencije Goran Babić najavio je da će ovaj mjesec u prethodno savjetovanje ići nova Metodologija za izračun tarifa, te je apelirao na sve subjekte u plinskom lancu da se uključe u savjetovanje kako bi bolje operacionalizirali svoju učinkovitost. Babić je rekao da će biti promjena u pristupu CAPEX-u i OPEX-u, ali i WACC-u, a dovodi se u pitanje i samo trajanje tarifnog razdoblja od pet godina.

Marko Križanec iz Energa izrazio je zabrinutost ako će manji OPEX iz prethodnog razdoblja biti korišten za izračun budućih tarifa, što će dovesti do novih neracionalnosti. Riječi je bilo i o amortizaciji, na što je Babić rekao da se razmišlja o ubrzanim stopama amortizacije, jer u primjenu će uskoro ići nove EU direktive o plinovima, koje iziskuju povećana ulaganja u plinski sustav na kojem zapravo pada broj korisnika pa pritisak na tarife jača. Hrvatska te EU regulative treba transponirati u svoje zakonodavstvo do kolovoza 2026. te u skladu s njima treba prilagoditi i regulirane prihode plinskih subjekata.

Riječi je bilo i o potpunoj deregulaciji javne usluge opskrbe plinom, koja i nakon 2027. treba postojati. HERA je ustvrdila da će do kraja ove godine analizirati ima li prostora za plan deregulacije, što će biti komunicirano u prethodnom savjetovanju. Distributerima je poručeno da će tarife za distribuciju biti revidirane „u najskorije vrijeme“, do redovne revizije iduće godine, te da mogu podnijeti zahtjeve za nadoknade cijene nabave plina za gubitke i za buduće razdoblje, od 1. travnja do 30. rujna ove godine, što će im pomoći s likvidnošću.

Osnovica za formiranje cijene plina u javnoj usluzi od 1. listopada – koja se određuje za period 1. svibnja – 1. kolovoza, a sada iznosi 37,5 eura/MWh, mogla bi za iduću plinsku godinu biti nešto niža – cca. 31-32 eura/MWh, rečeno je ispred HEP Trgovine. To otvara prostor za rast reguliranih prihoda subjekata u plinskom lancu, što je dočekano s optimizmom.