HGK: Potrebno snažnije usmjeravanje mjera ruralnog razvoja na investicije

Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, premijer Andrej Plenković poručio je kako će Vlada razdoblje koje je pred njima maksimalno iskoristiti za razvoj Slavonije, Baranje i Srijema, kao i ostalih regija.  Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem naglasio je premijer Plenković, u fokus se stavlja pet slavonskih županija na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata.

Na Savjetu se raspravljalo o novim prilikama kroz ulaganja u održivi razvoj, poljoprivredu, vodno gospodarstvo i gospodarenje komunalnim otpadom te socijalnu politiku, a sve u kontekstu donošenja novog Višegodišnjeg financijskog okvira, s čijim je prijedlogom jučer izašla Europska komisija.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović podsjetio je kako je u tijeku priprema treće izmjene Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a), istaknuvši kako je to dobra prilika za reviziju mjera ruralnog razvoja u skladu s aktualnim potrebama hrvatske poljoprivrede.

Također je naglasio zahtjev članica i udruženja HGK da se mjere ruralnog razvoja snažnije usmjere na investicije, te da se nacionalna komponenta poveća za najmanje 30 posto.

"Naše članice HGK, kao i Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, zalažu se da mjere ruralnog razvoja postanu glavni alat za povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je nužno usmjeriti mjere ruralnog razvoja prema investicijama", izjavio je Burilović, podsjetivši da prosječna godišnja alokacija EU i nacionalnih sredstava za investicije u poljoprivredi iznosi oko 45 milijuna eura, a za preradu oko 31 milijun eura – što je daleko ispod stvarnih razvojnih potreba Hrvatske.

Geopolitičke prijetnje, dodao je predsjednik HGK, nužno će dovesti do povećanih izdvajanja za europsku obrambenu industriju, zbog čega bi pod proračunskim pritiskom mogla doći i sredstva namijenjena Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, uključujući Europski poljoprivredni jamstveni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

"Zbog toga Hrvatska, u okviru aktualnih izmjena Strateškog plana ZPP-a, treba povećati nacionalnu komponentu za najmanje 30 posto – s otprilike 70 na 100 milijuna eura – kako bi se snažnije poduprle investicije u proširenje preradbenih kapaciteta, uvođenje novih tehnologija i razvoj inovacija", poručio je Burilović.

 Izvor: Vlada RH