HGK kroz radionice o bihevioralnom dizajnu pomaže gradovima povećati odvojeno prikupljanje otpada

Čak 90 posto građana smatra da je odvojeno prikupljanje otpada važno, no u praksi se odvojeno prikupi tek 49 posto komunalnog otpada. Upravo taj raskorak između svijesti i ponašanja Hrvatska gospodarska komora nastoji smanjiti programom „Dijagnoza ponašanja i dizajn intervencija za unaprjeđenje gospodarenja komunalnim otpadom“, koji provodi u suradnji sa ZŠEM – Poslovnom akademijom.

Program radionica koji je namijenjen komunalnim društvima traje od srpnja do listopada, a kroz dvije radionice i terensko istraživanje daje konkretne alate za razumijevanje ponašanja građana i razvoj intervencija koje mogu povećati učinkovitost odvojenog prikupljanja otpada. U programu sudjeluju komunalna društva iz Rijeke, Splita, Pule, Križevaca, Daruvara, Crikvenice, Drniša te Cresa i Lošinja.

Na prvoj radionici sudionici su se upoznali s temeljnim principima bihevioralnog dizajna i bihevioralne javne politike, definirali željena ponašanja i mjerljive ishode te usvojili alate za prepoznavanje prepreka koje građane sprječavaju u pravilnom odvajanju otpada.

"Inovacija u javnim politikama ne znači uvijek raditi više, nego bolje razumjeti kako ljudi donose odluke. U pristupu bihevioralne znanosti zato najprije dijagnosticiramo stvarne prepreke i pokretače ponašanja, a tek potom tražimo rješenja. Gradovi koji primjenjuju ovaj pristup ne kreću od velikih i skupih reformi, već od malih, pametno osmišljenih eksperimenata kojima testiraju što doista mijenja ponašanje prije nego što intervencije prošire na širu primjenu", istaknula je Andrijana Mušura Gabor, bihevioralna znanstvenica i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).

 Izvor: HGK

Sljedeća faza programa je terensko istraživanje među građanima uključenih gradova. Njime će se provjeriti pretpostavke nastale tijekom prve radionice i utvrditi stvarni razlozi zbog kojih građani odvajaju ili ne odvajaju otpad. Rezultati istraživanja bit će temelj završne radionice, na kojoj će sudionici osmisliti konkretne intervencije prilagođene lokalnim izazovima.

"Trenutačni rezultati u odvojenom prikupljanju ugrožavaju ispunjenje ciljeva koje Republika Hrvatska mora ostvariti kao država članica Europske unije. Riječ je o problemu koji ima sistemski učinak na cijeli sustav gospodarenja otpadom i zahtijeva posebnu pažnju. Upravo smo zato pokrenuli ovaj program kako bismo gradovima i komunalnim društvima pružili konkretnu podršku u postizanju vidljivih rezultata, posebno tamo gdje klasične metode ne daju željene učinke. Odaziv komunalnih društava i reakcije nakon prve radionice vrlo su dobri, a iduća radionica održat će se 15. listopada u HGK", rekla je Anamarija Damjanović, poslovna tajnica Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom HGK.

Anamarija Damjanović, poslovna tajnica Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom HGK; Izvor: HGK

Hrvatska do 2035. godine, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, mora smanjiti količinu odloženog komunalnog otpada na najviše 10 posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Sadašnja dinamika smanjenja odlaganja od približno jednog postotnog boda godišnje pokazuje kako za ostvarenje tog cilja traži nove pristupe.

 Izvor: HGK

Program radionica se zato temelji na bihevioralnom dizajnu, pristupu koji koristi spoznaje bihevioralne ekonomije, kognitivne psihologije i drugih bihevioralnih znanosti kako bi bolje razumio način na koji ljudi donose odluke i osmislio intervencije koje potiču promjenu ponašanja.

Za razliku od tradicionalnog pristupa, koji polazi od pretpostavke da će informiranje građana samo po sebi dovesti do promjene ponašanja, bihevioralni dizajn uvažava utjecaj navika, ograničene racionalnosti, kognitivnih pristranosti i okruženja.

Po završetku programa sudionici neće steći samo nova znanja, nego i znanstveno utemeljenu podlogu za pokretanje pilot-projekata i uvođenje konkretnih promjena u svojim sredinama. Time se Hrvatska svrstava među zemlje koje suvremenim i inovativnim pristupima nastoje mijenjati navike građana i ubrzati prijelaz prema održivijem sustavu gospodarenja otpadom.