Gospodarstvenicima predstavljene mjere protiv poskupljenja energije, Nacionalni plan oporavka i strateške smjernice HGK

U Sisku je 5. travnja 2022. godine održana proširena sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Sisak, osma po redu, na kojoj je, uz informaciju o stanju gospodarstva na županiji, bilo riječi i o novom Zakonu o HGK i Strateškim smjernicama HGK, o mjerama Vlade RH za poduzetnike za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata te o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iz komponente Gospodarstvo.

Marija Šćulac Domac, Tihomir Babić, Marina Rožić i Danijela Ćenan (s lijeva na desno); Izvor: HGK.

Na stanje u gospodarstvu osvrnuo se Tihomir Babić, predsjednik HGK – Županijske komore Sisak, koji je istaknuo da zbog predaje godišnjih financijskih izvješća za 2021. godinu do 30. travnja u ovom trenutku nije bilo moguće analizirati cjelokupne podatke svih poduzetnika u našoj županiji u 2021. godini. Zbog toga je Županijska komora Sisak analizirala podatke deset najvećih tvrtki s područja Sisačko-moslavačke županije koji u županijskom gospodarstvu ostvaruju 46% ukupnih prihoda, 44% ukupnih rashoda i 62% dobiti županijskog gospodarstva. Prema dostupnim i obrađenim podacima može se zaključiti da će županijsko gospodarstvo ostvariti rast ukupnih prihoda ali će dobit biti niža od prethodne godine. U 2021. godini, na području vanjsko-trgovinske razmjene, gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije ostvarilo je izvoz u iznosu od 596 milijuna eura, za 41% više nego u 2020. godini, uvoz u iznosu od 383 milijuna eura, za 34% više u odnosu na 2020. godinu i suficit u iznosu od 213 milijuna eura, koji je za 55% viši u odnosu na 2020. godinu. Ovi podaci još jednom potvrđuju snažnu izvoznu orijentiranost županijskog  gospodarstva, jednog od rijetkih koji ostvaruju suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Naglasio je da su pred cjelokupnim gospodarstvom RH, pa tako i gospodarstvom županije, veliki izazovi, rat u Ukrajini s nepredvidivim opsegom i vremenom trajanja koji uzrokuje nezapamćene poremećaje na području ključnih energenata.

Upravo zbog toga Hrvatska gospodarska komora predložila je Vladi RH niz mjera pomoći poduzetnicima u prevladavanju izazova koji ih očekuju i od kojih je Vlada dobar dio i prihvatila. Više o predloženim mjerama za poduzetnike za ublažavanje cijena zbog poskupljenja energenata u nastavku sjednice govorila je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u HGK.

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac; Izvor: HGK.

Kako je istaknula, od trenutno donesenih mjera jedino su vaučeri za plin mjera pomoći tvrtkama, ali su velike tvrtke isključene iz ovog sustava pomoći. Električna energija za sada nije obuhvaćena ni jednom mjerom, ali je HGK zatražio da se uvedu izravne subvencije za ovaj oblik energije kao i da se potporama za plin obuhvate sve tvrtke bez obzira na veličinu i količinu potrošnje. Jedan od načina pomoći tvrtkama bilo bi i prihvaćanje novog Privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama kojeg je donijela Europska kmosija 23. ožujka ove godine, a kojim se mogu uvesti programi za odobravanje do 400.000 eura potpora za poduzeća pogođena krizom.

O novom Zakonu o HGK i Strateškim smjernicama HGK u narednom razdoblju govorila je Marina Rožić, glavni tajnik HGK. Novi Zakon stvorio je pretpostavke za daljnju transformaciju HGK i prilagodbu poslovanja novim uvjetima. Strateškim smjernicama žele se definirati ključne usluge koje će biti pomoć svakom poduzetniku u njihovom poslovanju.

O Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO), s posebnim naglaskom na gospodarstvo, članove Gospodarskog vijeća ŽK Sisak upoznala Danijela Ćenan, direktorica Centra za inovacije i EU projekte HGK. Unutar komponente Gospodarstvo niz je podkomponenti od kojih je istaknula jednu, Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo za koju smatra da će biti najzanimljivija poduzetnicima.

Logika NPOO-a su reformske mjere koje će se postići provođenjem određenih investicija unutar pojedine podkomponente koje su potrebne i prihvatljive i čiji je cilj provođenje definiranih reformi.