Gospodarsko vijeće ŽK Split: U suradnji s gospodarstvenicima HGK je relevantna definirati makroekonomske ciljeve


Objavljeno: 28. 06. 2016. , Ažurirano: 27. 09. 2016.


Pregled gospodarskih kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. godini, pozicija ove županije u odnosu na ostale te trendovi u hrvatskom gospodarstvu, bile su glavne teme 2. sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Split, održane 28. lipnja u splitskoj Komori.

U uvodnom obraćanju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, osvrnula se i na situaciju u gradu Splitu te promjene u njegovom gospodarstvu u razdoblju od 2008. do 2014. godine. ''Analiza broja tvrtki i ukupnih prihoda koje su one ostvarile u gradu Splitu ukazuje na to da se gospodarstvo nije oporavilo i vratilo na razinu iz 2008. godine. Naime, unatoč činjenici da je broj tvrtki povećan za 12,66 %, ukupno je ostvareno oko 33 % manje prihoda u 2014. u odnosu na 2008. godinu'', rekla je Čagalj.

Razlog tome je što su tvrtke iz djelatnosti trgovine, građevinarstva i prerađivačke industrije, koje su ostvarivale gotovo 80 % ukupnih prihoda svih tvrtki u Splitu u 2008. godini, uvelike pogođene krizom što je za posljedicu imalo i veliko smanjenje prihoda. Jedino je turizam ostvario značajne pozitivne pomake i u samo nekoliko godina ostvario uistinu iznimne rezultate. 

Iako su pozitivni trendovi zabilježeni u cijeloj županiji, upravo je iznimno povećanje dolazaka i noćenja turista u Splitu u samo nekoliko godina u potpunosti promijenilo percepciju o gradu i pretvorili ga u važno županijsko turističko središte. Dolasci turista u Splitu su u 2015. godini bili za 227 % veći u odnosu na 2010. godinu, dok je taj postotak kod noćenja fascinantnih 437,8 %. 

Čagalj je skrenula pažnju da se ta situacija može promatrati s više aspekata, od toga da se tek sada ostvaruje stvarni turistički potencijal grada, do toga da je Split bacio sve karte na turizam i zanemario ostale gospodarske potencijale i razvoj djelatnosti koje su stabilnije i u manjoj mjeri ovise o brojnim vanjskim utjecajima. Na visoku ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu (prihodi od turizma u RH iznose oko petine BDP-a), HGK skreće pažnju još od prošlog ljeta, rekla je Čagalj. 

Rezimirajući poslovanje Splitsko-dalmatinske županije u 2015. godini, direktorica ŽK Split, Vesna Friedl, navela je da su županijski poduzetnici prošle godine ostvarili ukupan prihod od 40,6 milijardi kuna, te ukupan rashod od 39,4 milijarde kuna. Ukupan prihod veći je za 7,2 %, dok su ukupni rashodi veći za 6,6 % u odnosu na 2014. godinu. Ukupan prihod veći je od rashoda za 1,2 milijarde kuna, 31,5 % više u odnosu na 2014. 

S dobiti je poslovalo 62 % poduzetnika koji su ostvarili 2,7 milijardi kuna dobiti, dok je 38 % poduzetnika ostvarilo gubitke od 1,8 milijardi kuna. Povećanje dobiti razdoblja za 20,4 % i gubitka za 16 % rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom od 824,8 milijuna kuna, koji je 31,6 % veći u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena neto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije čini 4,8 % ukupne neto dobiti RH. 

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. godini poslovalo je 11.957 poduzetnika koji su zapošljavali 70.489 radnika, što predstavlja 8,4 % ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj. 

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, ukazao je na trendove u hrvatskom gospodarstvu te predstavio analizu gospodarske snage pojedinih županija koju je izradila HGK, a koja je pokazala veliku neusklađenost u razvijenosti. 

Prema HGK indeksu gospodarske snage, dobivenom na osnovu više gospodarskih parametara (BDP, ukupni prihodi, prosječna neto plaća, dobit, prihodi na inozemnom tržištu, nezaposlenost, demografija), na listi od 21 županije (20 županija i Grad Zagreb), Splitsko-dalmatinska županija se nalazi na 12. mjestu. 

Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po broju poduzetnika i broju zaposlenih (iza Grada Zagreba), a na trećem po ukupnom prihodu (iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije) i dobiti (iza Grada Zagreba i Istarske županije) u 2015. godini. Na prvom je mjestu po broju nezaposlenih, kako 2008. tako i 2015. godine. 

Nakon rasprave, u kojoj su sudjelovali članovi Vijeća, predstavnici lokalne uprave i samouprave, institucija te gospodarstvenici, jednoglasno je podržan prijedlog Joze Sarača, ravnatelja Javne ustanove RERA S. D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, da je Hrvatska gospodarska komora, s obzirom na kvalitetu svojih analiza, stručnost kadra kojim raspolaže, živog kontakta s gospodarstvenicima te nepripadanja nijednoj interesnoj skupini, jedina relevantna izraditi i predložiti jasne i koncizne makroekonomske ciljeve, koje nijedna hrvatska vlada do sada nije utvrdila. Gospodarstvenici su oni koje treba pitati što napraviti za postizanje makroekonomskih ciljeva jer u konačnici javni sektor živi upravo od gospodarstva, poruka je s Vijeća.