Gospodarsko istraživanje Eurochambresa za 2027.: Europska poduzeća i dalje su otporna, ali im nedostaje poslovnog optimizma

Europske tvrtke uspijevaju se nositi s gospodarskim izazovima, ali pogled prema 2027. godini otkriva sve manje poslovnog optimizma. Unatoč otpornosti koju pokazuju, poduzetnici su oprezni kada je riječ o budućem poslovanju, pokazuje 34. godišnje gospodarsko istraživanje Eurochambresa, u kojem je sudjelovalo 40.717 poduzetnika iz 27 europskih zemalja.

Očekivanja u pogledu prodaje na domaćem tržištu i izvoza za 2027. godinu prvi su put nakon nekoliko godina zabilježila pozitivan pomak, zahvaljujući oporavku domaće potražnje, jačanju globalne potražnje i djelomičnoj normalizaciji trgovinskih uvjeta. Ipak, očekivanja u pogledu zapošljavanja negativna su četvrtu godinu zaredom. Očekivanja u pogledu ulaganja manje su pesimistična nego u prethodne dvije godine, ali i dalje su ispod svojega povijesnog prosjeka. Očekuje se i smanjenje poslovnog optimizma, koji bi mogao pasti ispod desetogodišnjeg prosjeka.

"Europska poduzeća i dalje pokazuju otpornost. No otpornost bez poslovnog optimizma nije temelj za rast. Jaz između političkih obećanja donositelja odluka u Europskoj uniji – ne samo u Bruxellesu nego i u državama članicama – i svakodnevnog iskustva vlasnika malog poduzeća i dalje je prevelik. Sredina mandata ove Europske komisije trenutak je za ubrzavanje reformi, a ne za zadržavanje postojećeg stanja", istaknuo je predsjednik Eurochambresa Vladimír Dlouhý.

Vladimír Dlouhý, predsjednik Eurochambersa ; Izvor: HGK

Troškovi energije i dostupnost sirovina po pristupačnim cijenama pretekli su troškove rada i postali najveći izazov za poduzeća u sljedećoj godini. Regulatorno i administrativno opterećenje na drugom je mjestu, troškovi rada na trećem, a nedostatak kvalificirane radne snage na četvrtom. Uvjeti financiranja i trgovinske prepreke rangirani su niže na ljestvici izazova, iako se mnoga mala i srednja poduzeća suočavaju s trgovinskim preprekama kako unutar jedinstvenog europskog tržišta tako i izvan njega.

Hrvatski poduzetnici očekuju bolju domaću prodaju, ali su oprezniji u pogledu zapošljavanja

Rezultati istraživanja za Hrvatsku pokazuju da su očekivanja poduzetnika u pogledu prodaje na domaćem tržištu poboljšana u odnosu na prethodnu godinu, dok su očekivanja vezana uz zapošljavanje i poslovno povjerenje oslabila. Za razliku od europskog prosjeka, gdje su najveći izazov cijene energije i dostupnost sirovina, hrvatski poduzetnici na prvo mjesto stavljaju troškove rada, koje kao jedan od najvećih izazova ističe čak 69 posto ispitanika. Među ključnim izazovima izdvajaju i pristup energiji i sirovinama po prihvatljivim cijenama.

Rezultati istraživanja pokazuju da su hrvatski poduzetnici optimističniji kada je riječ o prodaji na domaćem tržištu, ali istodobno oprezniji u pogledu zapošljavanja i ukupnih poslovnih izgleda. Posebno je znakovito da čak 69 posto poduzetnika među najvećim izazovima ističe troškove rada. Hrvatskim tvrtkama danas nije izazov samo osigurati nove poslove, nego ih i realizirati uz troškove koji im omogućuju da ostanu konkurentne. Zato će za daljnji razvoj gospodarstva biti ključno povećanje privatnih i javnih ulaganja u tehnologiju i sustav obrazovanja kako bi radna snaga još više doprinosila stvaranju dodane vrijednosti i konkurentnijem gospodarstvu“, istaknuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK ; Izvor: HGK

Eurochambres poziva europske i nacionalne donositelje odluka na poduzimanje sljedećih mjera:

• Osigurati pristupačne cijene energije kao jedan od ključnih preduvjeta konkurentnosti. To podrazumijeva ulaganja u domaću proizvodnju čiste energije, elektroenergetske mreže i sustave za pohranu energije te ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola.
• Pojednostavljenjem propisa postići stvarno rasterećenje gospodarstva. Potrebno je brzo provesti pakete mjera za pojednostavljenje zakonodavstva (Omnibus), ubrzati provedbu Akcijskog plana za temeljito preispitivanje propisa (Regulatory Deep Cleaning Action Plan), pratiti stvarne uštede za mala i srednja poduzeća te spriječiti dodatno regulatorno opterećivanje pri prenošenju europskih propisa u nacionalna zakonodavstva.
• Smanjiti troškove zapošljavanja novih radnika. Preispitati doprinose za socijalno osiguranje za mala i srednja poduzeća te razmotriti ciljane mjere rasterećenja za radno intenzivne sektore.
• Smanjiti nedostatak kvalificirane radne snage. Podupirati programe osposobljavanja i naukovanja, uključiti poduzeća u osuvremenjivanje strukovnih kurikuluma te olakšati prekogranično priznavanje kvalifikacija.
• Pomoći malim i srednjim poduzećima u uvođenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije. Proširiti investicijske poticaje u okviru programa InvestEU i Digitalna Europa te manjim poduzećima omogućiti lakši pristup edukacijama iz područja digitalnih vještina i primjene umjetne inteligencije.
• Poboljšati pristup financiranju za mala i srednja poduzeća. Potrebno je ostvariti napredak u uspostavi Unije štednje i ulaganja kako bi se razvila tržišta vlasničkog i dužničkog financiranja dostupna manjim poduzećima. Istodobno je važno osigurati da pravila održivog financiranja ne dovedu do neizravnog isključivanja malih i srednjih poduzeća iz mogućnosti bankovnog kreditiranja.
•  Dovršiti uspostavu jedinstvenog tržišta, osobito u području usluga, te zaključiti trgovinske sporazume koji su još u postupku pregovora. Pritom je potrebno osigurati da ti sporazumi sadržavaju snažne odredbe kojima se štite i promiču interesi malih i srednjih poduzeća.