Europska središnja banka pozitivno ocijenila pet hrvatskih banaka

Europska je središnja banka (ESB) danas objavila sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steirmarkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka) koje čine 79 posto ukupne imovine svih hrvatskih banaka. Procjena je provedena na zahtjev Hrvatske narodne banke radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, u procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). U procjeni navedenih hrvatskih banaka, koja je obuhvaćala pregled kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres, ESB je utvrdio da nijedna od navedenih banaka nema kapitalnih nedostataka.

Podsjetimo, hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka su 4. srpnja prošle godine uputile pismo namjere Europskoj središnjoj banci u kojemu su izrazili „čvrstu namjeru ulaska u ERM II, i konačno uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni.“ Ujedno je tada preuzeta obveza da se prije ulaska u ERM II provede više ranije preuzetih obveza u područjima politika koje su vrlo važne za neometan prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II. Među ostalim, jedna je od obveza bila i „dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima“. To se odnosi na aktivnosti za izvršavanje sveobuhvatnog ocjenjivanja te na pravne prilagodbe kako bi se osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Republike Hrvatske u Bankovnoj uniji. Pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s ESB-om poslano je 27. svibnja 2019. godine.

Današnja objava ECB-a znači da je Hrvatska korak bliže ulasku u Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i važna potvrda za naše članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu 2023. godine.

Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta nabrojene, a najbolji je primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna izvanredna situacija koju je prouzrokovala pandemija izazvana koronavirusom. Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske središnje banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni te veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala.