Izvor: Pixabay

Digitalna transformacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru – trendovi razvoja u svijetu i stanje u Hrvatskoj


Objavljeno: 11. 06. 2019. , Ažurirano: 05. 07. 2019.


Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Hrvatskom gospodarskom komorom, organizirao je 11. lipnja okrugli stol Digitalna transformacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru – trendovi razvoja u svijetu i stanje u Hrvatskoj (FER, Siva vijećnica, Unska 3, Zagreb). Okruglom stolu nazočilo je 45 sudionika iz gospodarstva i akademske zajednice. Navedene tri institucije već organiziraju niz okruglih stolova s temama od iznimnog značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima, radi odgovarajućeg načina zbližavanja akademske, znanstvene i poslovne zajednice.

Osnovni cilj ovoga okruglog stola jest skrenuti pozornost na značaj razvoja i primjene suvremenih i nadolazećih tehnologija – osobito digitalnih – u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Medisjkom je skupu potporu pružila Mreža TV.

Prikazano je šest prezentacija istaknutih sveučilišnih profesora te relevantnih predstavnika poslovnog sektora.

U svome je predavanju Napredne tehnike u znanstvenim istraživanjima kao temelj za primjenu u preciznoj poljoprivredi, Davor Romić (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet) plastično obrazložio, na temelju vlastite znanstvene stručnosti, smisao precizne poljoprivrede (precise agriculture): praćenje zahvata primjenom suvremenih tehnologija u poljoprivredi, rastu i razvoju bilja, uzgojnim mjerama uske prostorne i vremenske rezolucije, kako bi se pravovremeno donosile odluke kojima se smanjuju troškovi i povećava proizvodnja i kvaliteta proizvoda, a poljoprivredu čini održivom.

Vedran Bilas (Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva) u svome je predavanju Umreženi senzorski sustavi u preciznoj poljoprivredi dao kratak pregled primjene umreženih senzorskih sustava u poljoprivredi i uvid u trendove i očekivani razvoj tehnologija. Posebice je naglasio važnost „interneta stvari“ (Internet of Things) čija primjena u poljoprivredi može rezultirati značajnim ekonomskim učincima, i to stvaranjem lanca vrijednosti. Prikazao je neke od svjetski zapaženih rezultata Laboratorija za inteligentne senzorske sustave, kojemu je voditelj.

Matko Orsag (Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva) u svome je predavanju Poljoprivreda potpomognuta robotskim sustavima prikazao neke od rezultata istraživanja na znanstvenom projektu SPECULARIA – Structured Ecological CULtivation with Autonomous Robots in Agriculture, koji se provodi u Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja FER-a.

Vlado Čondić Galiničić (Fortenova Grupa) i Mate Krpan (Fortenova Grupr – mStart Plus d.o.o.) u zajedničkom su predavanju Poljoprivreda u Fortenova Grupi dali cjelovit prikaz kompanije kao vodeće poljoprivredne tvrtke u Hrvatskoj u vlasništvu 33.500 ha zemljišta i proizvodnjom od 400.000 svinja u sklopu koje posluju između ostalih i Belje, Agrolaguna, PIK Vinkovci i Vupik kao vodeće poljoprivredne tvrtke u ovom dijelu Europe. Fortenova Grupa uključena je u svjetske trendove digitalizacije jer poljoprivreda prolazi veliku preobrazbu te od primarne djelatnosti postaje tehnološki vođena grana industrije.

Mate Knezović (Agrivi d.o.o.) u svome je predavanju Digitalna transformacija poljoprivrede naglasio činjenicu da digitalna poljoprivredna rješenja doživljavaju vrlo dinamičan rast diljem svijeta. Penetracija tehnologija digitalne poljoprivrede dosegla je više od 30 posto u SAD-u, u Njemačkoj kao vodećem europskom tržištu procjenjuje se na 20 posto, dok se u državama središnje i istočne Europe procjenjuje na 7 – 12 posto.

Davorka Moslavac Forjan (Inovacijski centar Nikola Tesla) i Mirjana Dozan (Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva; Inovacijski centar Nikola Tesla) u zajedničkom su predavanju uputili na ovovremeni i budući značaj Digitalnih inovacijskih središta (Digital Innovation Hubs, DIHs). DIH-ovi su ključni prioritet u inicijativi Digitising European Industry koju je Europska komisija usvojila u travnju 2016. godine.

Na početku Okruglog stola prezentiran je studentski program pod sloganom Imagine, Create, Innovate. Prošle je godine pod istim sloganom usredotočenje bilo na tematiku Smart City, a ove godine na Smart Agriculture. Prezentaciju je održao Vinko Lešić (ICENT; FER). Cilj je ovoga dugoročnog programa usmjeravati studente hrvatskih visokih učilišta prema primijenjenom istraživanju i razvoju inovacija zasnovanih na blagodatima njihovih kreativnih zamisli. Program će se provoditi svake godine s različitim tematskim fokusom. Stremljenja programa Imagine, Create, Innovate uklapaju se u viziju razvoja ICENT-a, tj. u stvaranje znanstveno-inovacijskog ekosustava koji će rezultirati tehničkim i poslovnim inovacijama te u konačnici povećanjem konkurentnosti našega gospodarstva komercijalizacijom visokotehnoloških proizvoda.

Prezentacije su dostupne u pratećim dokumentima.