Sudionici okruglog stola Održivost i jačanje konkurentnosti sektora prema europskom tržištu
Izvor: HGK

Digitalizacija nužna i za opstanak tekstilne, kožarske i obućarske industrije


Objavljeno: 24. 01. 2018. , Ažurirano: 24. 01. 2018.


Održano 11. znanstveno-stručno savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu

"Otvaranje radnih mjesta veće dodane vrijednosti, podizanje plaća u ovim industrijama te povezivanje gospodarstva i sveučilišta radi poticanja istraživanja i razvoja novih proizvoda, ciljevi su koje želi postići hrvatska Vlada", istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić govoreći o mjerama za mlade i zapošljavanju, na 11. znanstveno-stručnom savjetovanju Tekstilna znanost i gospodarstvo, koje je 24. siječnja održano na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg savjetovanja bila je "Tekstil, koža i obuća – sektor održivog razvoja u RH", u organizaciji Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće.

MarkoPavic_800x450.JPG

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić; Izvor: HGK.

"Iako se broj zaposlenih u zadnjih desetak godina prepolovio u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Hrvatskoj, broj tvrtki se nije znatno smanjivao. Štoviše, posljednjih godina broj tvrtki je i rastao, a ukupni prihodi nisu imali većih oscilacija te su 2016. prema prethodnoj godini rasli za 13%", istaknula je Jagoda Divić, poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK, ističući rast izvoza tekstila, kao i odjevne industrije, gdje su plaće među najnižima u industriji. Po pitanju svjetskih trendova, najveći rast bilježi područje tehničkog tekstila, dok je na Eurotexovoj konferenciji u Bruxellesu istaknuta potreba digitalizacije dizajna, procesa razvoja proizvoda, proizvodnje i logističkih procesa.

JagodaDivic_800x450.JPG

Jagoda Divić, poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK; Izvor: HGK.

"U Hrvatskoj se bilježi prirodni odljev radne snage koja sve više stari, a ne zapošljavaju se mladi u ovoj industriji. Ove su industrije koncentrirane najvećim dijelom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Registrirane su 73 tvrtke za proizvodnju obuće, koja raste, ali se bilježe najniže plaće u Hrvatskoj. Izvoz je 2016. prema 2015. rastao za 1,5%, dok je uvoz bio manji za 2,8%. Najviše se izvozi u susjedne zemlje te Njemačku", kazala je tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić.

BrankaPrislic_800x450.JPG

Tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić; Izvor: HGK.

"Stopa ugovorenosti financiranja projekata iz programa europskih fondova je oko 32%, a u području prioriteta Konkurentnost i kohezija iznosi 40%. Postupci su provedbe znatno skraćeni, no problemi nastaju na početku provedbe. Stoga je model pomoći korisnicima da se natječajna dokumentacija upućuje na provjeru, što poduzetnicima pomaže da se uoče moguće pogreške", napomenula je načelnica sektora u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Emina Štefičić u sklopu okruglog stola Održivost i jačanje konkurentnosti sektora prema europskom tržištu, na kojemu je bilo riječi o korištenju sredstava iz EU-fondova i razvoju kompetencija radne snage u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji.

Nada Zver, predsjednica Nadzornog odbora tvrtke Ivančica, ukazala je na potrebu promjene kriterija za dobivanje sredstava jer zbog broja zaposlenih fondove mogu koristiti samo za istraživanje i razvoj. Josipa Maslać Petričević, vlasnica obrta Naftalina, vodećeg proizvođača asortimana za hotelijere i ugostiteljstvo, istaknula je inovativnost, izvrsnost te etičnost u poslovanju glavnim uvjetima opstanka i napredovanja.

BozoPavicin_800x533.JPG

Samostalni savjetnik u Uredu predsjednika HGK Božo Pavičin; Izvor: HGK.

U pogledu radne snage u ovim industrijama, Božo Pavičin, samostalni savjetnik u Uredu predsjednika HGK, istaknuo je da radne snage nedostaje u turizmu, a nedostajat će i u proizvodnji tekstila i odjeće te kože. "Nastojali smo utjecati na izmjene zakonskih rješenja u strukovnom obrazovanju, a predlagani su i centri kompetencija, što nije prihvaćeno. Kreće se u projekt dualnog obrazovanja kako bi se osigurali školovani kadrovi za ove industrije", istaknuo je Pavičin.