Izvor: Pixabay

Medijska pismenost građana ključna je za političku participaciju i funkcionalnu demokraciju


Objavljeno: 23. 04. 2021. , Ažurirano: 23. 04. 2021.


Razvoj digitalne tehnologije doveo je do eksplozije medijskog sadržaja, ali je sa sobom donio i cijeli niz problema. Demokratizacija medija i razvoj društvenih mreža nameću izuzetno dinamičan tempo objava i daju, u većoj ili manjoj mjeri, pristup javnosti svima. Korisnicima se sve teže snaći u tom moru informacija i razabrati što su činjenice, a što lažne vijesti i propaganda. Stoga je Škola za napredne društvene studije u Novoj Gorici, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i ostalim partnerima iz Hrvatske i ostalih zemalja regije organizirala online radionicu Medijska pismenost i medijsko obrazovanje – Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina u sklopu projekta MELIA Observatory.

Voditelj projekta Matevž Tomšič uvodno je istaknuo kako je medijska pismenost temelj za povećanje političke participacije koja je, pak, ključna za demokraciju. "U našoj regiji svjedočimo stagnaciji političke participacije te rastu apatije i nepovjerenja prema medijima i institucijama. To se naročito odnosi na mlađu populaciju. Vidimo i negativne političke razvoje poput jačanja populizma, ekstremizma i narušavanja vladavine prava. Za građane je ključno da mogu dešifrirati medijske poruke, razumjeti što stoji iza njih i izgraditi otpornost prema lažnim vijestima. Zato je glavni cilj ovog projekta razviti transnacionalni mehanizam za jačanje kompetencija građana, prvenstveno mladih i edukatora jer želimo da rezultati koje ostvarimo zažive dugoročno", pojasnio je Tomšič.

U sklopu radionice prezentirano je stanje medijske pismenosti u svim zemljama uključenim u projekt, a situaciju u Sloveniju elaborirali su Srečo Zakrajšek s Instituta i akademije za multimediju te Miro Petek, poznati slovenski novinar koji trenutno radi u tamošnjem Ministarstvu kulture. Zakrajšek je naglasio da ljudi konstantno traže interaktivni sadržaj što zahtijeva svakodnevnu hiperprodukciju. "Po zakonu, u Sloveniju svatko može biti novinar pa se javlja problem kompetencija ljudi koji kreiraju sadržaj. Manjak profesionalnog znanja o profesiji onemogućava kvalitetno prenošenje informacija", kazao je, a Petek je dodao kako se informacije s društvenih mreža, portala i drugih medija uzimaju nekritički, a to se posebno vidi u doba pandemije. "Konzumenti jednostavno ne mogu razaznati što je istina, a što ne, a tu svoje prste ima i politika. Često je granica između novinarstva i skrivene političke propagande nejasna. Novinari pišu na osnovi mišljenja, a ne činjenica i ne objavljuju demantije svojih pogrešaka. Zato medijska pismenost mora postati obavezna edukacija za mlade, ali i za starije. Veliku ulogu u tome igra i pluralizam medija jer daje objektivniji pristup. U Sloveniji imamo oko 2.500 registriranih medija, ali to ne odražava pravu situaciju jer imamo problem koncentracije i netransparentnosti vlasništva nad njima", rekao je Petek, uz napomenu da se propisi koji reguliraju tržište jako teško mijenjaju zbog sukoba različitih interesa.

Što se radi po pitanju podizanja razine medijske pismenosti u Hrvatskoj objasnili su Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Dražen Hoffmann iz GONG-a i Marin Ilej iz UNICEF-a Hrvatska.

"Više nije pitanje trebamo li medijsko obrazovanje, već kako ga provoditi. Na papiru Hrvatska ima zacrtane konkretne ciljeve, ali pitanje je provode li se oni u dovoljnom obujmu u praksi. Zastarjeli kurikulumovi i oprema, neadekvatne kompetencije edukatora, to su samo neki od problema s kojima se susrećemo. Moramo raditi na kritičkoj evaluaciji medija, a civilno društvo je u tome jedan od najvažnijih dionika. Stoga naše udruga u sklopu projekta "Djeca medija" provodi razne radionice i inovativne edukativne koncepte, odlično surađujemo s osnovnim školama, a ponosimo se i međunarodnim projektima koji se bave medijskom pismenošću starije populacije", izjavila je Ciboci, a važnost civilnog društva za ovu tematiku apostrofirao je i Hoffmann. On je naglasio da je medijska pismenost ključna za funkcionalne građane. "GONG-ov modul medijske pismenosti za učitelje poučava ih u obrazovanju učeniku o kritičkom pristupu medijima kroz konkretne primjere iz prakse. Imamo i platformu za medijski fact-checking zvanu Faktograf kojom nastojimo sprječavati dezinformiranje koje šteti javnosti, posebno po pitanju pandemije", poručio je Hoffmann, spomenuvši i njihov projekt "Medijsko obrazovanje je važno" koji traje do 2023., a bavi se svim aktualnim temama na tom području i oslanja se na suradnju s državnim institucijama. Marin Ilej prezentirao je portal medijskapismenost.hr i projekt "Dani medijske pismenosti" koje je Agencija za elektroničke medije pokrenula zajedno s UNICEF Hrvatska u suradnji s brojnim partnerima prezentiravši i brojne zanimljive rezultate istraživanja koje Agencija i UNICEF redovito provode, a prema kojima 81% građana Hrvatske smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih te je samo 8% ispitanika imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja, uglavnom mlađi ispitanici višeg stupnja obrazovanja.

Boban Tomić s Više škole za komunikacije opisao je stanje u Srbiji kazavši kako je formalno obrazovanje tamošnjih novinara slabo, a praska se zasniva na interesima kompanija, a ne struci. "Tračak nade pruža mogućnost da se državna sredstva ulože u profesionalizaciju medija i da se tako podiže razina profesionalnog znanja i vještina. Problematičan je nivo kompetencija sadašnjih novinara, ali ne možemo od njih očekivati da stvaraju, a ne ulagati u njihov profesionalni razvoj", naglasio je.

U sklopu radionice prezentirana je razina medijske pismenosti te dobre prakse i u BiH i Crnoj Gori, a zaključeno je kako manje-više svi dijele iste probleme pa suradnjom mogu doskočiti njihovom rješavanju i pomoći definirati smjernice za donositelje politika u zemljama Dunavske regije.

MELIA Obsevatory logo - dark green ink 1271x550.png