Čagalj: Obnova od potresa prilika za jačanje domaćega građevinskog sektora


Objavljeno: 19. 05. 2020. , Ažurirano: 19. 05. 2020.


Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja i Građevinskim fakultetom održala je sastanak o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Grada Zagreba i okolice.

„Obnova zgrada oštećenih u potresu prilika je da snažnije aktiviramo domaću građevinsku industriju. HGK već godinama promiče kupovanje i ugradnju hrvatskog, a sada imamo idealnu priliku za to jer je već osiguran 141 milijuna kuna za hitne sanacije. Kratkoročni je cilj da se pri obnovi ugrađuje hrvatski proizvodi i da ovo bude svojevrstan početak dugoročnog jačanja konkurentnosti našega građevinarstva, a dugoročni je cilj tijekom narednih deset godina naše tvrtke moderniziraju proizvodnju i pokažu da mogu stati uz bok međunarodnoj konkurenciji“, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, dodavši kako će u tome pomoći i Katalog hrvatskih proizvoda HGK u kojem je dostupno gotovo 3500 vrhunskih proizvoda, od čega je dobar dio povezan s izgradnjom i opremanjem.

sudionici.jpg

; Izvor: ; Snimio: .

O žurnim radovima na zaštiti zgrada (radovi na dimnjacima, bojlerima, krovištu i zabatima te omogućavanju tople vode i grijanja) govorio je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. „Žurnom obnovom želimo omogućiti građanima normalan boravak u kućama koje su oštećene, ali nisu strukturno ugrožene. Uz krovišta, dimnjake i zabate obnovit ćemo i liftove, a bit će osigurano i do 8000 kuna za kupovinu novih bojlera. Prvo počinju radovi, izrađuje se dokumentacija, plaćaju se računi, a onda se ta dokumentacija dostavlja upravitelju zgrade. Da to sve bude što organiziranije, takvi će se računi aplikacijom koja se sad razvija prijavljivati MGIPU-u i FZOEU-u. Ovaj tjedan pripremamo i ugovor sa Svjetskom bankom vrijedan 200 milijuna dolara za uklanjanje opasnih elemenata, odnosno za obnovu zgrada javne namjene poput škola i bolnica. Pred nama je velik i opsežan posao, nadam se da će Zakon biti konstruktivno dorađen jer o tome ovise i sredstva. Za brzu i efikasnu obnovu trebati 40-ak milijardi kuna i ona će biti brzo gotova ili ćemo ići na dugotrajnu i cjelovitu renovaciju koja će nas stajati oko 80 milijardi kuna“, pojasnio je Uhlir, uz napomenu da je Zakon u javnoj raspravi do 14. lipnja te je apelirao da sve primjedbe i prijedlozi struke budu organizirani jer time smanjujemo vrijeme njihove obrade i sve ide brže.

Dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić predstavio je smjer fakulteta za obnovu zgrada oštećenih u potresu. „Mi smo se od samog početka angažirali oko obnove od potresa, radili smo na procjenama troškova koje smo predstavili Vladi i na smjernicama za obnovu. Još jedan dokument koji smo izradili su žurne mjere za obnovu, od sanacije dimnjaka, zabatnih zidova do krovišta, to smo razradili do u detalje s tehnologijama i materijalima, a na temelju toga će građanima biti priznati i troškovi. Tu smo potencirali primjenu hrvatskih proizvoda, u skladu s onim što zagovara i HGK“, kazao je Lakušić, dodavši da akademska zajednica i gospodarstvo rade zajednički sa strukom. I Josip Atalić, voditelj tima stručnjaka za provjeru statike zgrada i profesor s Građevinskog fakulteta, rekao je kako su obavili sve preglede, napravili preliminarne troškove obnove i izradili stručne smjernice za Zakon. „Podmetnuli smo leđa gdje god smo mogli i tu smo i dalje za sve što treba", naglasio je Atalić.

Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec naglasila je potencijal tržišta naših projektanata i istaknula kako više od 50 posto njih radi u poslovnim subjektima u kojima je jedan ili od dva do pet ovlaštenih projektanata.

Katalog hrvatskih proizvoda detaljnije je predstavila Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju HGK, kazavši da je nastao s namjerom povezivanja investitora i projektanata s domaćim proizvođačima. „Upotrebom Kataloga olakšan je rad pripreme natječajne dokumentacije tako što se na jednome mjestu mogu naći korisne informacije o domaćoj ponudi. Moramo više pozornosti pridavati domaćem proizvodu i uložiti dodatne napore kako bi on postao konkurentan na domaćem tržištu jer ima kvalitetu. Katalogom također želimo ostvariti povećanje udjela hrvatskih proizvoda u sustavu javne nabave te posebno povećati udio malih i srednjih poduzetnika poštujući pritom načela slobode kretanja roba i usluga", zaključila je direktorica Kesić Šapić.

Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo održanim sastankom u sklopu kojega je osnovana i Grupacija upravitelja zgrada grada Zagreba HGK, a za njenog voditelja izabran je Dražen Pomper.