Burilović: Prioriteti ostaju jačanje konkurentnosti i produktivnosti

"Gotovo tri mjeseca nakon izbijanja sukoba u Iranu globalno gospodarstvo suočava se s novim poremećajima, prije svega kroz pritiske na inflaciju i povećanu neizvjesnost na tržištu. U takvim okolnostima realno je očekivati nešto umjereniji gospodarski rast u odnosu na prethodna razdoblja, no pritom treba naglasiti kako je hrvatsko gospodarstvo danas znatno otpornije nego ranijih godina", rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 12. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore, na kojoj je predstavljen i konačni rezime rada HGK u prošloj godini.

Predsjednik Burilović je istaknuo da su, nakon kontinuiranog rasta od 2021. godine, makroekonomske neravnoteže značajno manje izražene nego u prijašnjim sličnim ciklusima, što nam daje dodatnu stabilnost i otpornost na vanjske izazove.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore ; Izvor: HGK

"Hrvatsko gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost unatoč izazovima i na europskom tržištu te kao prioriteti ostaju jačanje konkurentnosti i produktivnosti. Ključno je nastaviti s ulaganjima u razvoj kroz digitalizaciju, energetsku tranziciju i održivost kako bismo zadržali stabilan gospodarski rast", rekao je Burilović.

Na Skupštini su predstavljene i dvije nove usluge, analiza vanjskotrgovinskih podataka za proizvode poljoprivrede, ribarstva i prehrambeno-prerađivačke industrije te analiza vanjskotrgovinskih podataka za drvo, proizvode od drva i namještaj. Riječ je o alatima namijenjenima domaćim poduzetnicima za detaljnije praćenje izvozno-uvoznih trendova, jačanje konkurentnosti i lakše donošenje poslovnih odluka na međunarodnim tržištima.

Ante Raspudić, Tomislav Radoš, Luka Burilović, Maja Bogović, Marina Rožić; Izvor: HGK

Hrvatska gospodarska komora tijekom 2025. godine intenzivirala je aktivnosti usmjerene prema održivosti, digitalnoj transformaciji, internacionalizaciji poslovanja i jačanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Članicama je tijekom godine pruženo više od 37 tisuća različitih usluga, organizirano više od 600 edukacija i izdano više od 27 tisuća dokumenata temeljem javnih ovlasti koje HGK obavlja.

Izvor: HGK

Poseban naglasak stavljen je na otporno i održivo poslovanje, a središnji događaj bila je šesta konferencija "Podržimo održivo", na kojoj su dodijeljene nagrade za ESG rating. Po prvi put organizirano je i natjecanje za start-up i scale-up poduzeća s održivim rješenjima. Organizirana je i konferencija o građevnom otpadu i kružnom gospodarstvu u graditeljstvu.

HGK je sudjelovala i u izradi Prijedloga mjera za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije, s posebnim naglaskom na dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Mjere iz tog dokumenta ugrađene su u nacrt Nacionalnog i Akcijskog plana za razvoj industrije RH 2027.–2034.

Digitalna transformacija i dalje je ključno područja djelovanja. AI Akademiju HGK završilo je oko 700 polaznika, dok je Akademiju kibernetičke sigurnosti pohađalo više od 1.400 sudionika. Pokrenut je i projekt Smart City katalog, koji okuplja 35 članica i služi kao platforma za promociju domaćih tehnoloških rješenja za pametne i održive gradove. Izrađene su i Smjernice za digitalizaciju i modernizaciju gradilišnih procesa s ciljem ubrzavanja digitalne transformacije graditeljstva.

 Izvor: HGK

Komora je tijekom godine organizirala i zajedničke nastupe hrvatskih tvrtki na vodećim međunarodnim sajmovima iz područja turizma, prehrambene industrije, drvne industrije i logistike. Zajednica agencija za zapošljavanje nastavila je suradnju s nadležnim institucijama na unaprjeđenju zakonodavnog okvira, a HGK je sudjelovala u pripremi izmjena Zakona o strancima i organizirala niz radionica o novom zakonskom okviru za zapošljavanje stranih radnika.

Izvor: HGK

U području prehrambene industrije održana je 18. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane, kao i konferencije posvećene mesnoj industriji i akvakulturi. Provedene su i četiri HACCP radionice s ukupno 1.500 polaznika.

HGK je tijekom 2025. provodila ukupno 26 projekata financiranih sredstvima Europske unije. Aktivno su radili i Centar za mirenje te Stalno arbitražno sudište, koji su tijekom godine zaprimili i riješili niz gospodarskih sporova