Poduzetnici se u HGK sastali s ministrom Horvatom


Objavljeno: 07. 02. 2020. , Ažurirano: 08. 02. 2020.


Hrvatska gospodarska komora organizirala je sastanak predstavnika vodećih domaćih tvrtki s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom. Poduzetnici su kao glavne probleme koji ih muče naveli komplicirane procedure javne nabave, preduge procese za apliciranje za EU sredstva iz strukturnih fondova te nedostatak radne snage.

Predsjednik HGK Luka Burilović je kazao da je javna nabava jedan od glavnih izvora korupcije u Hrvatskoj i problem koji moramo pod hitno adresirati. „Ovo je samo jedan u nizu sastanaka koje je Komora organizirala s predstavnicima Vlade, s ciljem da se čuje glas gospodarstvenika i da se riješe problemi koji ih muče u svakodnevnom poslovanju. Nastojimo osigurati da što više prijedloga naših poduzetnika uđe u zakonske akte. U dinamičnom smo razdoblju za gospodarstvo, predsjedamo Europskom unijom pa je to prilika da naša Vlada iskoristi i tu priliku da lobiramo za svoje interese u Bruxellesu. Problema ima, ali situacija se u posljednjih nekoliko godina mijenja nabolje“, istaknuo je Burilović.

Horvat je saslušao kritike predstavnika kompanija i naglasio da bi se ovakvi sastanci trebali održavati najmanje dvaput godišnje. „Nova filozofija koju smo uveli u ministarstvu je takva da nijedan zakonski akt nije i neće bit kreiran bez ozbiljne rasprave s poduzetničkom zajednicom. Siguran sam da će se naš odnos s poslovnom zajednicom uz pomoć HGK iz dana u dan unaprjeđivati“, izjavio je Horvat, dodavši kako je samo fokus na rast izvoza, ulaganje u istraživanje i razvoj te rast industrijske proizvodnje garancija da ćemo se razvijati dugoročno i održivo.

Najavio je daljnje ukidanje administrativnih barijera kroz akcijske planove i liberaliziranje usluga. „Radimo na dva kolosijeka – prvi je gašenje požara u koje su upale naše velike kompanije, a drugi je da zdravom tkivu gospodarstva omogućimo da ide brže i agresivnije“, poručio je Horvat pa pozvao poduzetnike da pomognu ministarstvu u programiranju EU natječaja za industriju 4.0.

Kazao je i da će se državna imovina koja je u najmu davati u stalno vlasništvo poduzetnicima koji je oplemene i povećaju njenu vrijednost.

Predsjednik Nadzornog odbora Badela 1862 Ante Raspudić pozdravio je tu odluku i požalio se na dizanje trošarina pa apelirao da se još promisli o takvom koraku koji bi dodatno mogao otežati poslovanje Badelu kao vodećem regionalnom proizvođaču jakih alkoholnih pića.

Direktor tvrtke Vargon Goran Brašnić je rekao da moramo više cijeniti domaće tvrtke na nacionalnim natječajima jer to vani svi rade. „Na projektu aglomeracije Rijeka kupuju se četiri puta skuplje turske cijevi umjesto naših domaćih. To je sramota i time se treba ozbiljno pozabaviti. Zakon o javnoj nabavi je rak rana našeg gospodarstva, treba ga mijenjati i pojednostaviti, da se ide na srednju cijenu. Što nama znači kvalitetna izvozna proizvodnje kad nas se na domaćem terenu ignorira“, istaknuo je Brašnić. 

Partnerica u Apsolonu, Mirjana Samardžić Novoselec, također se referirala na javnu nabavu pojasnivši da on smeta i konzultantima jer ne promovira domaću pamet i industriju. Kazala je da su se tvrtke ohrabrile oko projekata vezanih uz istraživanje i razvoj pa apelirala da se uključe što više dionika kako bi ustanovili u kojem smjeru želimo ići. „Ima slučajeva da ljudi čekaju po 30 mjeseci na EU natječaje, no natječaji u sklopu S3 strategije su po tom pitanju puno brži i to moramo pohvaliti“, smatra Samardžić Novosel.  

Gordan Miler, direktor Elke je izjavio kako ih najviše tišti pitanje zaštite domaće  industrije. „Mi sa svojim proizvodima ne možemo konkurirati na tržištu zemalja EU jer imaju praktički potpuno zatvorena tržišta, primjerice u Poljskoj. S druge strane, na natječajima u Hrvatskoj ne prolazimo jer je kriterij najniža cijena. Drugi problem je Zakon o javnoj nabavi koji dovodi do izuzetno kompliciranih i dugih procesa s neizvjesnim završetkom. To treba relaksirati i ubrzati“, zaključio je Miler.

Članica Uprave PIK-a Vinkovci Mirela Periškić požalila se na nedostatak radne snage i ograničenja u mjerama ruralnog razvoja u povezanim društvima. „To se mora riješiti jer ćemo bez ulaganja teško konkurirati. Model dualnog obrazovanja pozdravljamo jer nam je nužan“, poručila je Periškić

Zaključeno je da Ministarstvo, Komora i tvrtke moraju nastaviti zajednički raditi na rješavanju problema jer se jedino tako mogu zadržati i ojačati pozitivni ekonomski trendovi u domaćem gospodarstvu.