Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na panel-raspravi
Izvor: HGK

Burilović: Brandiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete


Objavljeno: 29. 05. 2017. , Ažurirano: 30. 05. 2017.


"Ponosan sam na akciju Kupujmo hrvatsko kojom brandiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Hrvatska je lijepa zemlja, što se u svijetu prepoznaje, no Hrvatska je i zemlja kvalitetnih proizvoda. Zato sinergijskim djelovanjem među institucijama na razini države kvalitetu trebamo promovirati.", istaknuo je  predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo održanoj 29. svibnja u Zagrebu. Podsjetio je da je HGK još prije dvadesetak godina pokrenula projekt Vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda te da su danas 215 proizvoda ili usluga nositelji znakova kvalitete HGK Izvorno hrvatsko ili Hrvatska kvaliteta.

Predsjednik HGK osvrnuo se i na razne projekte kojima je HGK proteklih godina brendirala hrvatsko gopodarstvo ili njegove segmente. "Provodili smo akciju BeCROative putem koje smo upoznavali ljude s Hrvatskom kao rodnom zemljom izumitelja koji su promijenili svijet, a projektom Vina Croatia objedinili smo našu vrhunsku vinsku ponudu", kazao je Burilović.

Profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko tijekom panel-rasprave Koliko vrijedi oznaka Made in Croatia na globalnom tržištu, održane u sklopu konferencije, je rekao da brendiranje mora biti povezano s kvalitetom i identitetom zemlje. "Ako pijemo vino, točno želimo znati geografsko podrijetlo. Čile je primjer uspješnog promoviranja svojih vina", rekao je Skoko i istaknuo da se primjerice švicarskim križićem označavaju svi visokokvalitetni proizvod proizvedeni u toj zemlji, ali da isto tako Švicarska neće dopustiti da nekvalitetni proizvod nosi taj križić. 

Skoko je rekao da brendiranje mora biti povezano s kvalitetom i identitetom zemlje, ali je i upozorio kako je ključni problem što se mi na razini države nismo dogovorili u čemu želimo biti konkurentni u svijetu. 

Panel1_800x450.jpg

Sudionici panel-rasprave (s lijeva na desno): Mislav Šimatović (moderator), Marin Pucar, Luka Burilović, Gari Cappelli, Božo Skoko i Zvonimir Frka Petešić; Izvor: HGK.

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da je Vegeta, uz to što je hrvatska, i anacionalna te globalna, no da se, bez obzira na to, treba definirati arhitektura branda, a mi nemamo nikoga tko bi upravljao njegovom ukupnošću. "U cijelom svijetu možete naći Podravkine proizvode. Ovo je prilika da se brandiramo kao destinacija koja proizvodi kvalitetnu hranu koja ima ukus i doživljaj, a dok se istovremeno sve industrijaliziralo, mi imamo jezgru iz koje možemo izvući povlastice", istaknuo je Pucar te dodatno naglasio doprinos sportaša i turizma brandiranju Hrvatske.

Iako je turizam jedan od najjačih aduta za brandiranje Hrvatske, ministar turizma Gari Cappelli naglasio je da moramo definirati što točno želimo s turizmom. "Negativni smo spram dolazaka gostiju u Hrvatsku – dolazi ih mnogo i imamo problem s njihovim prihvatom. Također bi nam bilo lakše kad bismo imali nešto poput Ikee da nam brandira turizam. Danas smo najviše brandirani kulturom. Sam Dubrovnik je muzej u koji ne naplaćujemo ulaz", rekao je Cappelli spomenuvši nedavni zajednički projekt u Mađarskoj gdje su se predstavili kvalitetni županijski OPG-ovi kada su Mađari komentirali kako je zanimljivo koliko su puta bili u Hrvatskoj, a da nisu čuli za toliko dobrih proizvoda.

Publjik_800x450.jpg

Uzvanici i publika tijekom događanja; Izvor: HGK.

"Suradnja institucija u ovom je smislu nužna, i na lokalnoj i na državnoj razini. Poruke ne smiju biti proturječne", istaknuo je veleposlanik RH u Maroku Zvonimir Frka Petešić, naglasivši značaj kravate kao branda i niz inovacija zahvaljujući kojima moramo biti prepoznatljivi. To bi pomoglo našim tvrtkama da lakše posluju na ciljanim stranim tržištima.

Cappelli je također rekao da je promašena funkcija turističkih zajednica te da će se to sada u potpunosti mijenjati. Kazao je da promociju našeg turizma moramo prilagoditi svakom inozemnom tržištu zasebno. Engleze ne zanima promocija pojedinih hrvatskih regija i županija, već Hrvatska, dok Austrijanci znaju svako mjesto na obali.