Brojne promjene i niz novih obveza u novom Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada nalazi se na javnom savjetovanju koje je otvoreno do 20. ožujka, a  Hrvatska gospodarska komora je organizirala okrugli stol na tu temu kako bi  se informirale sve zainteresirane u sustavu upravljanja zgradama o novostima koje donosi Zakon.

"Nakon gotovo 30 godina čekanja Zakon o upravljanju i održavanju zgrada nalazi se na javnom savjetovanju. HGK pozdravlja donošenje ovog Zakona, a od njega očekujemo da uredi pravne praznine koje su do sada negativno utjecale poslovanje naših članica kao i na cijeli sustav upravljanja zgradama", istaknula je Katarina Sikavica, direktorica Sektora graditeljstva HGK.

Katarina Sikavica, direktorica Sektora graditeljstva HGK; Izvor: HGK

Prijedlog ovog Zakona donosi brojne promjene i niz novih obveza kako za upravitelje, ali tako i u odnosima sustanara unutar stambenih zgrada.

Jedna od bitnih novina  je osnivanje zajednica suvlasnika koje bi bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), a Državna geodetska uprava bi izradila registar zajednica suvlasnika, što bi trebalo olakšati postupke energetske obnove i ugradnje dizala, koje će država sufinancirati s trećinom troškova.

"Po našem Ustavu vlasništvo je nepovredivo, no često se događalo da je zanemarivano da vlasništvo i obvezuje. Ovim novim zakonom potaknut će se suvlasnike na bolje upravljanje a s time i na bolje održavanje zgrada", istaknuo je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Andrea Markešić, predsjednica Grupacije upravljanja zgradama HGK,  Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Katarina Sikavica, direktorica Sektora graditeljstva HGK.; Izvor: HGK

Zakon propisuje redovito i izvanredno održavanje zgrada. Izvanredno održavanje predviđa i otklanjanje hitnih popravaka održavanja za koje je potrebna suglasnost petine suvlasnika, i nužnih popravaka za koje se traži suglasnog trećine suvlasnika.

Na okruglom stolu o novim zakonskim izmjenama sudjelovali su Željko Uhlir, državni tajnik ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Andrea Markešić, predsjednica Grupacije upravljanja zgradama HGK, Dražen Pomper iz tvrtke Monel, te Zdravko Vladanović, predsjednik Udruga predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreb.

Zdravko Vladanović, Dražen Pomper, Andrea Markešić i Željko Uhlir; Izvor: HGK

Novim zakonskim izmjenama će se nužne popravke razlikovati od hitnih intervencija, a u prijedlogu Zakona se navodi da bi pod nužni popravak spadale aktivnosti kao što su popravak ili rekonstrukcija krova, nosivih zidova, međukatnih konstrukcija, temelja i instalacija, dok bi hitne intervencije bile otklanjanje kvarova na plinskim instalacijama, sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća i oštećenja vodovoda i kanalizacije i slično.

Prema novom propisu, bit će nekoliko vrsta većina suvlasnika, koje odlučuju o upravljanju, ovisno o složenosti situacije.

Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici koji imaju 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama namjene zajedničkih dijelova zgrade te o investicijskom održavanju koje obuhvaća značajnije investicije ili promjene i za koje je, prema postojećim propisima, dosad bila potrebna 100-postotna suglasnost.

Natpolovična će većina, a to su suvlasnici koji imaju 51 posto udjela u vlasništvu zgrade,  i dalje donositi odluke o svemu onome što spada u redovno održavanje.

Dok će za obavljanje nužnih popravaka bit potrebna suglasnost vlasnika od 33 posto udjela zgrade.

Zakonom su propisane i prekršajne odredbe kojima se određuje visina novčanih kazni za neizvršavanje svojih dužnosti i za upravitelje i za suvlasnike. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja.

Neprihvaćanje plana održavanja bit će sankcionirano većim iznosom obvezne pričuve.