Blago usporen rast BDP-a

Točnije u prvom prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je njegov realan rast od 2,9%, a u ovoj godini je BDP povećan 2,5%. Pojednostavljeno se može reći da je smanjen utjecaj dijela čimbenika koji su u proteklom razdoblju poticali rast BDP-a, ali se pojačao utjecaj dijela drugih. Nakon četiri godine članstva u Europskoj uniji smanjen je utjecaj pristupanja na rast robnog izvoza, a istovremeno je znatno usporen i rast robne razmjene na razini cijele EU, cijene sirove nafte bilježe duže razdoblje rasta na godišnjoj razini, kamatne stope su niske, ali su takve bile i početkom prošle godine, a izostao je i prošlogodišnji učinak izmjena u sustavu poreza na dohodak. Međutim, unatoč nešto manjem utjecaju u prvom kvartalu nastavlja se znatan rast BDP-a (2,4%), a time i ukupne potražnje na razini Europske unije na oporavak hrvatskog gospodarstva, a nastavlja se i oporavak domaće sklonosti potrošnji s odmicanjem od krize popraćen oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu.    

Upravo zbog toga je najveći utjecaj na rast ukupne potražnje i BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu imala osobna potrošnja, odnosno potrošnja kućanstava, koja je povećana za 3,9% te je njezin rast znatno premašivao rast ostalih kategorija potrošnje. Državna potrošnja je povećana za 2,8%, a bruto investicije u fiksni kapital za 3,6%, osjetno manje nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu (5,4%). Vrijednost izvoza roba i usluga, koji je u prethodnim godinama imao najveći utjecaj na oporavak i rast BDP-a, u prvom je kvartalu realno smanjena za 0,5%, na što su utjecala negativna kretanja robnog izvoza, dok je istodobno nastavljen relativno dinamičan rast vrijednosti uvoza roba i usluga od 5,5%.

S obzirom na takve karakteristike kretanja potražnje, ubrzavanje dinamike rasta i najveći utjecaj na kretanje BDP-a ostvareno je u skupini djelatnosti koja obuhvaća trgovinu na veliko i malo, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo, dok je istodobno kod ukupne industrijske proizvodnje i prerađivačke industrije kao njezinog dijela zabilježeno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prošlogodišnju. Usporavanje rasta je zabilježeno i kod ukupne bruto dodane vrijednosti svih djelatnosti, s prošlogodišnjih 2,5% na ovogodišnjih 1,9%, ali je njezin rast ipak zabilježen kod svih skupina djelatnosti osim kod financijskih djelatnosti i osiguranja.

U 2018. godini očekujemo realnu stopu gospodarskog rasta neznatno ispod prošlogodišnje (koja je iznosila 2,8%). Iako je to iznad očekivane stope rasta EU kao cjeline, prema procjenama Europske komisije, Hrvatska bi i nadalje bilježila najnižu stopu gospodarskog rasta među državama središnje i istočne Europe.