Blagi rast zaposlenosti i smanjenje radno sposobnog stanovništva

Podaci iz administrativnih izvora pokazuju da je u 2017. godini porastao broj zaposlenih za 15,1 tisuću, što je bila tek druga godina rasta od 2008. godine (prema staroj metodologiji rast je zabilježen i 2015. godine, za 14,4 tisuće). Istodobno, HZMO (broj osiguranika mirovinskog osiguranja) i Anketa o radnoj snazi (ARS), čije su serije podataka konzistentne za razliku od administrativnih izvora, pokazuju nešto duži i nešto snažniji oporavak. Broj osiguranika mirovinskog osiguranja kreće se rastućim trendom posljednje tri godine, tijekom kojih je povećan za 90,7 tisuća (u 2017. godini za 27,1 tisuću), a broj zaposlenih iz Ankete o radnoj snazi raste posljednje četiri godine, tijekom kojih je povećan za 101,3 tisuće (u 2017. godini za 35,3 tisuće). Istodobno, broj nezaposlenih pada posljednje tri godine (prema ARS-u), tijekom kojih je smanjen za 112,5 tisuća, odnosno četiri godine (prema HZZ-u) tijekom kojih je smanjen za 151,1 tisuću.

Koji god izvor podataka uzeli u obzir, broj nezaposlenih ima snažniji trend pada u godinama koje možemo nazvati godinama oporavka tržišta rada (posljednje tri do četiri godine) nego rast u segmentu zaposlenih odnosno osiguranika, što utječe na kontingent radne snage. Prema ARS-u, broj aktivnog stanovništva sada je niži za 33 tisuće nego prije pet godina, a radno sposobno stanovništvo za 81 tisuću. Na to utječu i nepovoljna demografska i emigracijska kretanja: prirodni prirast je negativan od 1998. godine, stanovništvo je sve starije (prosječna starost stanovništva porasla je s 41 godine 2008. godine na 42,8 godina 2016. godine) i malobrojnije (broj stanovnika se samo u 2017. godini smanjio za 48,6 tisuća, a u usporedbi s 2008. godinom, stanovnika ima 308,8 tisuća manje). Manjem broju stanovnika pridonosi i pojačana ekonomska emigracija: od pristupanja Hrvatske EU neto emigracijski saldo se progresivno povećava te je samo u 2016. godini (posljednji podatak) iznosio rekordne 22,4 tisuće. Demografska kretanja, emigracija i kvalifikacijska nekompatibilnost ponude i potražnje za radom rezultiraju nedostatkom radne snage koji je u pojedinim zanimanjima počeo vršiti pritisak na rast plaća (aktualan primjer je turizam).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

U ovoj godini, uz navedene probleme na tržištu rada i usporenje gospodarskoga rasta, očekujemo vrlo umjeren rast zaposlenosti te pad stope anketne nezaposlenosti s 11,3%, koliko je iznosila prošle godine, na ispod 10%.