Prema danas objavljenim podacima Eurostata, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine ukupna vrijednost robnog izvoza EU na godišnjoj razini povećana za 3,5%, a uvoza za 3,6%, tako da je deficit robne razmjene povećan s 22,6 milijardi eura u 2018. na 25,8 milijardi eura. Osim toga, u skladu s usporavanjem globalnog rasta i rasta EU u prošloj godini i rastućim trgovinskim protekcionizmom, ostvarene su stope rasta izvoza i uvoza EU bile niže nego u prethodnoj godini, kada su u istom razdoblju iznosile 4,9% i 6,8%.

Međutim, bitno je naglasiti da se radi o nominalnim stopama rasta te da su važne odrednice kretanja vrijednosti robne razmjene EU, tečaj eura prema dolaru i globalne cijene energije i energenata, imale potpuno suprotan utjecaj u 2018. i prošloj godini. Točnije, euro je prema dolaru u 2018. godini ojačao za 4,5%, zbog čega je nominalna vrijednost približno trećine izvoza i približno 55% uvoza koju EU ostvaruje u dolarima, a iskazuje se u eurima smanjena približno za taj iznos. S druge strane, u prošloj je godini prosječna vrijednost eura prema dolaru pala za 5,2%, što je dovelo do nominalnog povećanja robne razmjene ostvarene u dolarima, a iskazane u eurima. Pojednostavljeno, kretanje tečaja eura je u 2018. godini smanjivalo dinamiku rasta robne razmjene EU u eurima, a u prošloj ju je godini povećavalo. Istodobno je 2018. godina obilježena znatnim rastom cijena energenata, pri čemu je prosječna cijena sirove nafte povećana oko 30%, dok su u prošloj godini cijene energenata pale. Primjerice, prosječna je cijena sirove nafte za prvih jedanaest mjeseci bila oko 12% manja, a smanjene su i cijene plina, električne energije te naftnih derivata. S obzirom na to da uvoz sirove nafte, plina, električne energije i naftnih derivata čini oko 10% ukupnog uvoza EU te oko 4,5% izvoza, te su promjene cijena imale znatan utjecaj na kretanje vrijednosti robne razmjene EU, posebno kada se govori o uvozu. U 2018. godini osjetno su povećale dinamiku rasta izvoza i uvoza, a u prošloj su je godini smanjivale. Zbog navedenog se može govoriti samo o nominalnom usporavanju rasta robne razmjene u prošloj godini, a nešto će bolji uvid o realnim kretanjima dati objava potrošne strukture BDP-a u kojoj se podaci o izvozu i uvozu izražavaju u stalnim cijenama.

Za Hrvatsku je ipak bitnije da je i prema najnovijim podacima ostala među članicama EU koje su u prošloj godini bilježile nešto veće stope rasta ukupnog izvoza u odnosu na druge članice, točnije, samo je njih osam u prvih jedanaest mjeseci prošle godine ostvarilo isti ili dinamičniji rast izvoza na godišnjoj razini. Kod Hrvatske je ipak zabilježen i znatniji rast vrijednosti uvoza, tako da se našla u grupi deset članica EU koje su u prošloj godini zabilježile negativan trend u kretanju salda robne razmjene, bilo da se radilo o povećanju deficita ili smanjenju suficita. Pritom je najveći utjecaj na ukupna kretanja na razini EU, odnosno zabilježeni rast deficita EU, imalo znatno povećanje Extra EU robnog deficita Ujedinjenog Kraljevstva.