Vrijeme održavanja: 28.09.2020.

Objavljeno: 28. 09. 2020. , Ažurirano: 28. 09. 2020.

Izmjene Zakona o radu bile su glavna tema rasprave na sastanku ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića s predstavnicima gospodarstva održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

_DSC0872.JPG
Sastanak ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Aladrovića s predstavnicima gospodarstva u vijećnici Hrvatske gospodarske komore; Izvor: HGK.


"Treba nam jednostavnija i modernija regulativa. To se prije svega odnosi na odredbe o obavljanju posla na izdvojenom mjestu rada, rada od kuće te na otkazivanje ugovora o radu. Jedna od gorućih tema za poduzetnike su i potpore za očuvanje radnih mjesta. Po tom pitanju tvrtke traže kriterije koji bi uvažili specifičnosti pojedinih sektora. Razgovarat ćemo i o uvođenju modela zaposlenika na čekanju kao i o osnivanju fonda za isplatu dodatka na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada. Gospodarstvo je uzdrmano, ali svjesni smo da je situacija teška i s druge strane, zato smo danas tu, da dođemo do kvalitetnog kompromisa i da zajednički guramo gospodarstvo naprijed", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako posebnu pažnju u prilagodbi mjera treba obratiti na prerađivačku industriju.

_DSC0781.JPG
Predsjednik HGK Luka Burilović; Izvor: HGK.


Po pitanju mjera potpora, poduzetnici, između ostalog, žele da se definira rok nastavka njihove dodjele svim sektorima kako bi se smanjila neizvjesnost u poslovanju te da se u novi paket produženih mjera za očuvanje radnih mjesta uključe svi poslovni subjekti (bez obzira na NKD) koji imaju pad prihoda veći od 70% u odnosu na isti kvartal ili polugodište prošle godine.

publika (1).jpg
Izmjene Zakona o radu bile su glavna tema rasprave na sastanku ministra Aladrovića s predstavnicima gospodarstva u HGK; Izvor: HGK.


Gospodarstvenici također traže i da se omogući veći fond sati prekovremenoga rada, fleksibilizaciju dopunskog rada i u skladu s time regulaciju dnevnog i tjednog odmora te uvođenje tzv. "Malog posla" po uzoru na praksu Njemačke i Velike Britanije.

Aladrović im je predstavio izmjene koje su donijeli do sada i poručio da sadašnje mjere za očuvanje radnih mjesta koje su donesene do kraja godine ne planiraju mijenjati, ali da su spremni saslušati poduzetnike i uzeti u obzir njihove argumente i objektivne probleme. "Cilj nam je vidjeti što gospodarstvenici očekuju, gdje vide priliku za brži oporavak. Od početka smo u kontaktu i uvjeren sam da ćemo imati plodan dijalog. Želimo čuti i vaše razmišljanje o minimalnoj plaći koju moramo definirati do kraja listopada i koja može negativno utjecati na rad nekih industrija, ali moramo voditi računa o socijalnoj komponenti", naglasio je Aladrović, uz napomenu da poduzetnici u cijeloj priči moraju biti svjesni i ograničenja državnog proračuna.

Katavic.JPG
Ivica Katavić, predsjednik Upravnog odbora KTC-a; Izvor: HGK.


Predsjednik Upravnog odbora KTC-a Ivica Katavić otvorio je temu reguliranja rada nedjeljom kazavši kako njegova tvrtka od početka godine ne radi nedjeljom i blagdanima te su od tada u plusu 5 posto, odnosno više od 40 milijuna kuna, što se tiče prometa. "Za vrijeme lockdowna samo subotom smo imali više prometa nego prije cijeli vikend. To govori samo jedno – da trgovci i radnici mogu imati slobodan dan i da taj dan može biti nedjelja. Informacije o otpuštanjima desetaka tisuća radnika ne stoje jer danas postoje velika potražnja za dobrim radnicima. Domaći trgovci su većinom za reguliranje rada nedjeljom, a strani većinom protiv, no morat ćemo se usuglasiti", poručio je Katavić.

Vukadinovic.jpg
Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK Darko Vukadinović; Izvor: HGK.


Aladrović se složio s njegovim razmišljanjem dodavši kako se radi na izmjenama te da je svjestan da postoje dva bloka poslodavaca s oprečnim mišljenjima i da će se to morati uzeti u obzir u pregovorima. "Vidjet ćemo koliko će neradnih nedjelja biti na kraju, to je sad tehnička stvar, a važno je i da se rad nedjeljom adekvatno plati", odgovorio je.

Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK, kazao je da prometni sektor već godinama ima veliku migraciju radne snage i da nedostaje vozača. "Ne očekujemo velike promjene. Fleksibilizacija je potrebna, ali uz zadržavanje socijalne note. Naš sektor je već neformalno dosta liberaliziran, ono što nas muči jest da se za godinu rada plaćaju doprinosi za 14 mjeseci. Taj beneficirani radni staž je atavizam, uvjeti rada su se značajno promijenili na bolje i to bi trebalo ukinuti, a ta bi sredstva usmjerili direktno na vozače. Konkretno, kod nas tu pričamo o iznosu od 600 tisuća kuna, odnosno 4 tisuće kuna po radniku", izjavio je Vukadinović, a Aladrović je uzvratio da se kroz mirovinsku reformu studijom medicine rada utvrdili da se nije baš toliko promijenilo i da bi vozači trebali imati model od 15 uplata za 12 mjeseci, ali se išlo na 14.

Žgomba.JPG
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i predsjednik Uprave Unilinea; Izvor: HGK.


Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba rekao je da sektor turizma ima više pitanja za ministra s kojim su do sada dobro surađivali po pitanju potpora. "Kriterij za mjere je 60 posto pada, mi molimo da se ti padovi računaju kumulativno, a ne po pojedinačnim mjesecima te da se ne računa po PDV-u, već po razini prometa. Naš prijedlog je da se mjere produže i u prvim mjesecima iduće godine, da možemo premostiti do početka iduće sezone. Što se Zakona o radu općenito tiče, želimo čuti vaše prijedloge i podržat ćemo promjene koje će ići u smjeru reguliranja kvalitetnijeg odnosa radnika i poslodavca, naročito u području rada od kuće jer se sve mijenja pa tako i tržišta rada", istaknuo je Žgomba, uz napomenu da turizam ove godine nije stvorio akumulaciju za zimu te da su im ciljevi očuvanje financijske likvidnost, održavanje radnih mjesta i čekanje iduće sezone. 

Aladrović je odgovorio da će ići u izmjenu kriterija ako se to pokaže potrebnim te da će nastojati sve fiskalne obveze namiriti iz EU sredstava tako da se dodatno ne opterećuje proračun.

Barbara Vuković iz Metalproducta se osvrnula na minimalnu plaću rekavši da se njeno povećanje kaskadno prelije na cijelu tvrtku. Zanimalo je kolike su šanse da država preuzme taj teret kroz povećanje osobnog odbitka ili neki sličan model, a Aladrović je kazao kako povećanje plaće u Hrvatskoj nije pratilo povećanje produktivnosti.

"To je strukturni problem, svjesni smo da to vodi i povećanju drugih plaća, ali s druge strane minimalna plaća je još uvijek niska kad se gleda prosjek i druge države. To je jedan začarani krug u kojem mi stalno pazimo da ne napravimo krivi korak i zato nećemo ići s nikakvim naglim pomacima. Dodao da provjeravaju koliki je prostor za umanjivanje doprinosa", rekao je Aladrović.

Direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Davor Sabolić skrenuo je pažnju na specifičnost sektora koji je radno intenzivan, s jakim sindikatom i zapošljava prvenstveno stariju žensku radnu snagu. "Problem je stopa bolovanja koja je relativno visoka pa tražimo da to ne ide na naš teret, a druga stvar je da se moramo stalno mijenjati, a da bi to mogli treba nam fleksibilan Zakon o radu. Ne možemo financijski podnijeti smanjivanje broja radnika zbog dugih otkaznih rokova i otpremnina. S minimalnom plaćom će biti problema i otpuštanja pa i tu tražimo kompenzacijske mjere", naglasio je Sabolić.

"Smisao liberalizacije i je u tome da se smanji administrativno opterećenje koje vam može ugroziti poslovanje, što će sve izaći iz pregovora vidjet ćemo, ali idemo u tom smjeru jer moramo biti mala i agilna ekonomija, drugog izbora nemamo", zaključio je Aladrović.