BDP nastavlja rasti u skladu s predviđenom dinamikom

Danas objavljeni podaci to su i potvrdili te je realni rast BDP-a prema prvoj procjeni u trećem kvartalu iznosio 2,8%, a na razini prva tri kvartala 2,7%. U odnosu na prvu polovinu godine ipak je došlo do blagih promjena u trendovima rasta kod pojedinih kategorija potražnje. Točnije, usporen je rast osobne potrošnje kao kategorije koja ima najveći udio u strukturi ukupne potražnje, dok je kod državne potrošnje, investicija u fiksni kapital i posebno izvoza roba i usluga rast dinamiziran. Stoga je u prva tri kvartala donekle povećan utjecaj inozemne potražne, odnosno izvoza roba i usluga, na rast BDP-a. Promatrano u brojkama, domaća potražnja je u prvih šest mjeseci imala tri i pol puta veći utjecaj na rast BDP-a od inozemne, a u devet mjeseci osjetno manjih dva puta. Takvim je kretanjima, naravno uz robni izvoz, bitno pridonijela i još jedna dobra turistička sezona, odnosno realno povećanje vrijednosti izvoza usluga.

Ukupan rast potražnje doveo je i do rasta proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveći utjecaj na rast BDP-a imala povećana dodana vrijednost u skupini djelatnosti koja obuhvaća trgovinu na veliko i malo, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo. Isti trendovi nažalost nisu obilježili i prerađivački industriju koja je nakon niskih stopa rasta u prva dva kvartala u trećem ostvarila realni pad bruto dodane vrijednosti od 2,1%. Takvo se kretanje dijelom može objasniti znatnom dinamikom rasta uvoza, odnosno povećani dio ukupne potražnje pokriva se uvoznim robama i uslugama te povećanu potražnju u odgovarajućoj mjeri ne prati i odgovarajuća proizvodnja.

Osim toga, valja napomenuti da kretanjima u gospodarstvu ne idu u prilog ni globalna kretanja, posebno kada se govori o EU kao najvećem vanjskotrgovinskom partneru. Naime, BDP na razini tijekom ove godine ima trend blagog usporavanja dinamike rasta, tako da je Europska komisija u svojim posljednjim prognozama smanjila procjenu rasta za ovu godinu s prethodnih 2,3% na nešto manjih 2,1%.