BDP je u 3. kvartalu 2022. rastao 5,2 posto na godišnjoj razini

Državni zavod statistiku je objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Hrvatsko je gospodarstvo u 3. kvartalu ostvarilo rast od 5,2 posto  na godišnjoj razini. U prva tri kvartala 2022. gospodarstvo je raslo po realnoj stopi od 7,1 posto na godišnjoj razini. Ipak, gospodarska aktivnost usporava, na što ukazuje činjenica da je u odnosu na prethodni kvartal, u trećem kvartalu BDP pao 0,4 posto. U euro području je primjerice po istom mjerilu ekonomija rasla 0,2 posto u trećem kvartalu. Ipak na godišnjoj razini u euro području je ekonomija rasla po skromnijoj stopi od 2,1 posto u usporedbi sa 5,2 posto  u Hrvatskoj“ , komentirao je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja, koji je istaknuo kako je usporavanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj je zapravo očekivano i valja imati na umu da bi prosječna stopa realnog rasta BDP-a ove godine vrlo lako mogla biti viša od 6 posto.

Šaravanja ističe kako sve ključne sastavnice BDP-a doprinose gospodarskom rastu ove godine, a investicijska aktivnost u trećem kvartalu porasla je 8 posto na godišnjoj razini.

"U zadnjem kvartalu očekujemo daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti s obzirom na recentan pad narudžbi u njemačkoj ekonomiji koji se u određenoj mjeri već nazire u službenoj statistici – naime, dok je u Europskoj uniji BDP rastao 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, u Sloveniji (-1,4%), Češkoj (-0,4%), Mađarskoj (-0,4%) i Austriji (-0,1%) čiji su industrijski sektori još bliže vezani uz njemački industrijski sektor nego hrvatski, već je evidentno usporavanje aktivnosti u trećem kvartalu", rekao je Šaravanja, te je istaknuo kao su prognoze rasta za Hrvatsku u 2023. godini od 0,7 posto (Vlada RH) i 0,8 posto (OECD) najrealniji od svih koje prati.

"Iduće će godine hrvatsko gospodarstvo karakterizirati jedno osjetno usporavanje gospodarskog rasta. Najveći negativni rizik izgledima je inozemno okruženje, pogotovo gospodarska kretanja u euro području. Ulazak u euro područje za nešto malo više od mjesec dana i, vjerojatno pristupanju Schengenskom prostoru zasigurno dugoročno, ali i dogodine predstavljat će veliki vjetar u leđa gospodarstvenicima i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj", zaključio je Šaravanja.