Stranica na engleskom

Ante Mišura
Predavač još nije dostavio svoju biografiju.

Irena Jahutka
Predavač još nije dostavio svoju biografiju.

Marina Piria
Diplomirala je na Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine, magistrirala 2003. i doktorirala 2007. godine na istom fakultetu. Od 1998. zaposlena je na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta gdje i danas sudjeluje u znanstvenim i nastavnim djelatnostima. Za redovitu profesoricu izabrana je 2017. godine, a od 2018. djeluje i kao predstojnica Zavoda.
Uključena je u nastavnu djelatnost preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija Agronomskog fakulteta iz područja ribarstva, ihtiologije i ekologije kopnenih voda. Njen glavni interes u istraživanjima vezan je uz biologiju i ekologiju riba s posebnim naglaskom na biologiju i ekologiju invazivne i alohtone ihtiofaune. Iskustvo je stekla na mnogim međunarodnim institucijama između kojih je i Massey University u Novom Zelandu gdje je sudjelovala u monitoringu lokalne ihtiofaune. Trenutno je uključena u nekoliko znanstvenih projekata fokusiranih na strane vrste. Također, od 2013. je uključena u Europsku savjetodavnu komisiju za otvorene vode i akvakulturu (EIFAAC/FAO) gdje djeluje unutar radne skupine za znanstvene projekte. Objavila je 41 WoS Core collection (A1) znanstvena rada i više od 80 ostalih znanstvenih i stručnih publikacija.

Aljoša Duplić
Radi na zaštiti prirode više od 12 godina, trenutno kao zaposlenik Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Tijekom profesionalne karijere radio je na različitim temama uglavnom povezanim sa očuvanjem vrsta (dominantno kralješnjaka) i područja. Sudjelovao je u pripremi prijedloga nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske te u izradi hrvatskog prijedloga ekološke mreže Natura 2000. Također, radio je na razvoju i pripremi okvira za uspostavu upravljanja Natura 2000 područjima u Hrvatskoj kroz Operativni program kohezija i konkurentnost (period 2014.-2020.). Njegov stručni interes je primarno usmjeren na očuvanje slatkovodnih riba i slatkovodnih ekosustava.

Anamarija Kolda
Nakon završenog diplomskog studija Znanosti o okolišu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Anamarija Kolda zaposlena je na Institutu Ruđer Bošković na mjesto asistenta na HRZZ projektu "AQUAHEALTH – Mikrobna ekologija voda kao pokazatelj zdravstvenog stanja okoliša". Također je doktorand treće godine doktorskog studija Oceanologije na Geološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Koautor je dva objavljena znanstvena rada, 10 kongresnih priopćenja i tri stručna elaborata.

Branko Glamuzina
Prof. dr. sc. Branko Glamuzina je redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Dubrovniku. Radi na Odjelu za akvakulturu od 2002. godine. Osim nastavne djelatnosti na prediplomskom studiju Akvakultura, diplomskom studiju Marikultura i poslijediplomskom studiju Primijenjene znanosti o moru, bavi se znanstvenim i stručnim istraživanjima u području akvakulture, te estuarskog i slatkovodnog ribarstva na području sliva rijeke Neretve. Do danas je objavio 95 znanstvenih radova citiranih u WOS CC bazi. Tijekom znanstvene karijere se bavio diversifikacijom marikulturne proizvodnje nizom morskih riba od zubatca do kirnje goleme, do prve proizvodnje mlađi malostonske kamenice u mrijestilištu, te uzgojem jegulje u ribnjacima.

Daniel John Gilbert
Karijeru je započeo kao inženjerski naučnik, koju je promijenio poslije desetak godina rada u industriji. Slijedilo je obrazovanje na Sveučilištu u Plymouthu (Velika Britanija), gdje je diplomirao iz morske biologije i magistrirao iz održivih akvakulturnih sustava. Od tada je radio kao pomoćnik voditelja slatkovodnog mrjestilišta i morskih proizvodnih obrta. Obje pozicije za istu kompaniju na sjeverozapadu Škotske, sve dok se nije u kolovozu 2018. pridružio firmi BioMar, kao savjetnik za kupce u okviru BioFarma.

Zsigmond Jeney
Dr. sc. u akvakulturi, umirovljeni znanstveni savjetnik NARIC istraživačkog instituta za ribarstvo i akvakulturu (HAKI), Szarvas, Mađarska. Specijaliziran je za patologiju riba i riblje genetike, s posebnim naglaskom na otpornost na bolesti. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata EU koji se bave različitim aspektima slatkovodne akvakulture (npr. Eurocarp i Aquaexcel2020). Uskladio je pripremu Nacionalnih izvješća Mađarske o biološkoj raznolikosti i vodenim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu. Ima iskustva u planiranju i provedbi projekata razvojne pomoći u jugoistočnoj Aziji i središnjoj Aziji.

Paolo Bronzi
Biolog, bio je uključen u istraživanje akvakulture, uglavnom fiziologiju riblje i biljne tehnologije, i u morskom i slatkovodnom okolišu već više od 45 godina, a najviše u ENEL-u, gdje od 1974. godine stječe dugogodišnje iskustvo na povoljnom djelovanju korištenja termalnih voda u morskoj i slatkovodnoj akvakulturi. Posljednjih 30 godina prati znanstvene i tehničke aspekte rehabilitacije jadranske jesetre (Acipenser naccarii) u Italiji, uzgoju i zaštiti jesetre, te marketingu i statistici o proizvodnji jesetre i kavijara na globalnoj razini. Član je SSG (Sturgeon Specialist Group) IUCN-a; Utemeljitelj "WSCS" (Svjetsko udruženje za zaštitu jesetre, 2003.), član uprave (2003-2011), sada potpredsjednik (2012-2019).

Želimir Filić
Umirovljeni znanstvenik, poduzetnik i konzultant sa više od 40 godina rada i iskustva na nacionalnim i međunarodnim istraživačkim, razvojnim i proizvodnim projektima u akvakulturi i preradi proizvoda akvakulture.
Nakon završetka Fakulteta morskog ribarstva (Olsztyn-Szczecin) i nostrifikacije magisterija iz oceanologije pri Univerzitetu u Zagrebu zapošljava se (1970.) u institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, Centru za istraživanje mora u Rovinju gdje osniva i vodi Laboratorij za marikulturu. Radi na problematici uzgoja školjkaša (dagnji i kamenica) te reprodukciji i uzgoju bijele morske ribe (brancin i orada) do komercijalnih stadija u kaveznom sustavu-farmi (1972.- 1978.). Iz znanosti prelazi 1981. godine u realni sektor („Mirna“ d.d.- tvrtka za ulov i preradu ribe, Rovinj) sa programom uspostave i razvoja uzgoja školjaka i riba (dagnja, kamenica, brancin i orada) od juvenilnih stadija do komercijalnih veličina. Osniva se tvrtka Marimirna d.d. za marikulturu, kojoj je menadžer od 1986. a od 1992. i kao suvlasnik do 2008. godine. Predsjednik je i NO kompanije za marikulturu Cenmar d.d.-Zadar u periodu 2002. – 2008. Od 2009. godine do umirovljenja 2011. direktor je istraživanja i razvoja najveće hrvatske kompanije za marikulturu „Cromaris“-Zadar.
U tom razdoblju uspostavlja snažnu poslovnu, kao i suradnju na razvojnim projektima sa Francuskom (Sepia International-Paris) i Italijom (Gruppo Pizzolo).
U navedenom periodu stažira i sudjeluje na više specijalizacija u Švedskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, nacionalni je koordinator FAO/UN mediteranskog projekta za razvoj marikulture MEDRAP sa regionalnim Pilot-projektima za marikulturu u Rovinju i Zadru. Predaje i radi na nacionalnim razvojnim projektima u Mediteranu (Tunis, Maroko, Malta, Italija…), dugogodišnji ex-predsjednik Grupacije akvakulture HGK, nacionalni predstavnik u FEAP-u (Federation of European Aquaculture Producers) i dvije godine predsjedavajući FEAP Komiteta za Mediteran.
Autor je više znanstvenih i stručnih radove i projekata, te sudionik izgradnje uzgojnih sustava. Dobitnik je više nacionalnih i međunarodnih nagrada, od kojih se posebno navodi „FEAP Aword for Exselence in European Aquaculture".
Član je Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije o akvakulturi u Vukovaru, trenutno je aktivan u razvojnim projektima slatkovodnog uzgoja i radi na promociji i popularizaciji akvakulture.

Dražen Oraić
Voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za bolesti akvatičnih životinja na Hrvatskom veterinarskom institutu, odgovoran za dijagnostiku bolesti riba, školjkaša i rakova. Sudjelovao je u brojnim radnim skupinama za izradu zakonskih prijedloga u akvakulturi. Uključen je u rad na više projekata financiranih od EU FAIMMAC (EASME/EMFF projekt Integrirani model upravljanja ribarstvom i akvakulturom uz obale Jadrana), MedAID iz okvirnog programa OBZOR 2020 i AdriAquaNet (Jačanje inovativnosti i održivosti u akvakulturi Jadrana).

Ivana Giovanna Zupičić
Doktor veterinarske medicine, radi kao asistent u Laboratoriju za bolesti riba, školjkaša i rakova na Hrvatskom veterinarskom institutu. Zaposlena je kao doktorand na projektu MedAID (Integrirani razvoj akvakulture Mediterana) iz okvirnog programa EU Obzor 2020.

Snježana Zrnčić
Znanstveni savjetnik u Laboratoriju za bolesti riba, školjkaša i rakova na Hrvatskom veterinarskom institutu s više od 30 godina iskustva u akvakulturi i bolestima akvatičnih životinja. Glavna je tajnica Europskog udruženja za bolesti riba. Uključena je u više EU projekata: FAIMMAC, MedAID i AdriaAquaNet.  Kao konzultant FAO-a radila je na projektima koje je ta organizacija financirala (FAO TCP/RER/3402 "Pomoć zemljama zapadnog Balkana u poboljšanju usklađenosti s međunarodnim standardima za zdravlje akvatičnih životinja" i FMM/RAS/298/MUL "Jačanje kapaciteta, politike i nacionalnih akcijskih planova za razboritu i odgovornu upotrebu antimikrobnih tvari u akvakulturi").

Danijel Mejdandžić
Doktor veterinarske medicine, rođen 2. rujna 1985. godine. Veterinarski fakultet završio u Zagrebu 2011. godine. Uz uobičajeni veterinarski posao nakon fakulteta, zadnje četiri godine radi u marikulturi gdje se bavi uzgojem i zaštitom zdravlja mediteranskih vrsta brancina, orade i hame. Radi u veterinarskoj službi tvrtke Cromaris d. d. koja je vodeći proizvođač orade i brancina u Hrvatskoj. Obavlja terenski posao pregleda ribe na uzgajalištima. Bavi se istraživanjima u području marikulture te liječenjem i preventivnim cijepljenjem ribe u mrjestilištu i kavezima na moru. Koautor je dva znanstvena rada vezana za parazitologiju riba.

Danijela Mioković
Rođena je 1974. godine u Zagrebu. Od 2015. godine radi u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, u područnoj ispostavi u Poreču. Zaposlena je na radnom mjestu stručnog savjetnika za ribarstvo.
Po struci je doktor znanosti znanstvene grane Znanost o moru (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu), a doktorsku disertaciju je izradila pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Mira Kraljevića na temu "Biološka i ekološka obilježja pišmolja (Merlangius merlangus, L.) u Jadranu". Završila je diplomski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru inženjer biologije, ekologija. Diplomirala je 1997. godine, a doktorirala 2012. godine.
Prethodno radno iskustvo je stekla u Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković, u Rovinju, gdje je radila kao znanstveni novak u Laboratoriju za procese u ekosustavu mora na tematici fitoplanktona a, kratko vrijeme je radila u Upravi ribarstva u Puli na administrativnim poslovima.

Erik Díaz Gondra
Veterinar za područje akvakulture s MsC u Aquatic Veterinay Studies Sveučilišta u Stirlingu. Karijeru je započeo u škotskoj industriji lososa, nakon čega slijedi više od 2 godine radnog iskustva kao veterinar Skrettinga iz Španjolske. Trenutno radi za HIPRA kao korporacijski menadžer proizvoda, zadužen za cjepiva za mediteransku akvakulturu.

Ana Gavrilović
Izvanredni profesor Ana Gavrilović zaposlena je na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svojoj dvadesetogodišnjoj stručnoj, znanstvenoj i obrazovnoj karijeri u akvakulturi radila je kao vodtelj studija Znanosti o moru Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te na Studiju akvakulture Sveučilišta u Dubrovniku. Njen široki znanstveni i stručni interes obuhvaća fiziologiju i tehnologiju uzgoja akvatičkih organizama, dizajn i konstrukciju uzgojnih sustava uključujući održivi manadžment i zbrinjavanje kutog i tekućeg otpada s uzgajališta i objekata prerade, primjenu i razvitak novih tehnolgija u akvakulturi te sigurnost i kvalitetu proizvoda akvakulture i ribarstva. Doktorat je stekla na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a stručno se usavršavala u Japanu, Španjolskoj, Češkoj, Poljskoj i SAD-u. Radila je kao konzultant na nekoliko komercijalnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu a povremeno radi kao ekspert Svjetske Banke iz područja akvakulture. Bila je voditelj i suradnik na brojnim znanstvenim i tehnološkim projektima i objavila više od stotinu stručnih i znastvenih radova. Koautor je na tri patentne prijave iz područja uzgojne tehnologije i biološkog konzerviranja proizvoda akvakulture.

Ivan Župan
Doktorirao je na poslijediplomskom studiju Primijenjene znanosti o moru, Sveučilišta u Splitu, te je trenutno zaposlen kao docent na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Njegov znanstveni interes je interdisciplinarnog tipa te je usmjeren prema područjima održive akvakulture, zdravlja akvatičnih organizama te ekologije školjkaša, s više od 20 znanstvenih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Sudjelovao je u nekoliko nacionalnih i EU projekata vezanih uz održivo upravljanje akvatičnim ekosustavima.

Danijel Kanski
Voditelj programa za more, WWF Adria.
Dugogodišnje direktno iskustvo u ribarskom sektoru (od profesionalnog ronioca u akvakulturi, do vođenja više uzgajališta ribe) okrunjeno akademskom pozicijom na Sveučilištu u Zadru. Odlučan da upotrijebi stečeno iskustvo u unaprjeđenju ribarskog sektora prema održivim praksama prihvaća radno mjesto projektnog koordinatora za ribarstvo u WWF Adriji. Nakon tri godine sudjeluje u osnivanju i postaje voditelj programa za more WWF Adrije. Glavno područje rada mu je ribarstvo (ribolov i akvakultura) od malog do industrijskog ribolova, sa fokusom na Sredozemno more.

Tanja Šegvić-Bubić
Tanja Šegvić Bubić znanstvena je suradnica Laboratorija za akvakulturu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Doktorirala je 2012. godine na Sveučilištu u Splitu. Njezin je istraživački rad uglavnom usmjeren na interakcije akvakulture i prirodne faune (beskralješnjaci, ribe), uključujući genetske utjecaje na divlje ihtiopopulacije. Koordinirala je nekoliko istraživačkih projekata, trenutno je voditeljica HRZZ-ova projekta "Utjecaj akvakulture na prirodne morske populacije". Autor je ili koautor 29 publikacija navedenih na Web of Science, SCI: 209, h-indeks: 9

Leon Grubišić
Znanstveni je savjetnik na Institutu za ocenaografiju i ribarstvo Split (IZOR). IZOR je jedan od najznačajnijih instituta  koji provodi  znanstvena i stručna istraživanja iz područja oceanografije, ribarstva i akvakulture na Mediteranu. Znanstveni interes dr. Grubišića je usmjeren na marikulturu, reproduktivnu biologiju morskih riba, akvakulturu temeljenu na ribolovu, uzgoj morskih beskralježnjaka i utjecaj marikulture na okoliš. Kordinator je i voditelj brojnih stručnih i istraživačkih projekata financiranih iz domaćih i inozemnih izvora. Grubišić je autor i koautor više od 50 znanstvenih publikacija, od kojih se većina nalazi na Web of Science. Predaje na diplomskom i poslijediplomskom studiju sveučilišta u Splitu i Zagrebu. Kao mentor pomaže u izradi diplomskih radova i doktorata.

Damir Kapetanović
Nakon završenog studija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, od 2003. godine je zaposlenik Instituta Ruđer Bošković, na kojem je i doktorirao na PDS Oceanologija 2009. Tijekom karijere napredovao je do mjesta višeg znanstvenog suradnika te je 2012. godine postao voditelj Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama. Od 2015. voditelj je znanstvenog projekta AQUAHEALTH koji financira Hrvatska zaklada za znanost koja od 2016. godine financira doktorandicu čiji je on mentor. Od 2014. godine je član Vijeća doktorskog studija Oceanologije na Geološkom odsjeka PMF-a Geologiji. Bio je asistent na kolegiju Bolesti akvatičkih organizama na Sveučilištu u Dubrovniku 2006. – 2009. godine, a od 2014. je voditelj i nastavnik kolegija Bolesti riba, školjkaša i rakova na PDS Oceanologija. Član je Hrvatskog veterinarskog društva, Veterinarske komore Zagreb, tajnik Sekcije za mikrobiologiju okoliša Hrvatskog mikrobiološkog društva, član znanstvenog odbora Hrvatske agencije za hranu te Etičkog povjerenstva IRB-a od 2010. godine. Autor i koautor je 25 radova navedenih na Current Contentu, 11 radova objavljenih u drugim časopisima i brojnim studijama.

Ekaterina Tribilustova
Ekaterina Tribilustova je viši analitičar tržišta u Eurofish International Organization od 2007. godine, a prije toga bila je uključena u projekte u FAO-u i Norveškom vijeću za hranu iz mora. Provodi različite gospodarske i marketinške studije u sektorima ulova, prerade i akvakulture u različitim zemljama za FAO, Europsku komisiju, Opću komisiju za ribarstvo za Mediteran, Norvešku morsku prehranu, Europsku banku za obnovu i razvoj, Ministarstvo poljoprivrede , hranu i okoliš Španjolske, Agenciju ARPA, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske, Švicarski program za promicanje uvoza i druge organizacije. Jedno od njezinih glavnih fokusnih područja obuhvaća analizu tržišta, potrošača, promocija i evaluacija odabranih vrsta riba i plodova mora. Čest je govornik na konferencijama u Norveškoj, Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Latviji, Litvi, Hrvatskoj i drugim zemljama.

Sanja Čulin
Rođena je 1958. godine u Splitu, a 1983. godine je diplomirala na smjeru Zaštita čovjekove okoline na Kemijsko-tehnološki fakultet. Magistrirala je 1993. godine na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu u Zagrebu magisterijem Kontaminiranost ribe živom na području Srednjeg Jadrana, a doktorirala 2011. godine disertacijom Razlike sadržaja masti i masnih kiselina u mesu konzumnog šarana ovisne o godišnjem dobu i načinu uzgoja na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 1983. godine pa sve do nedavno radila je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije kao voditelj Odsjeka za određivanje kontaminanata u hrani, te potom kao voditelj kvalitete Zavoda. Sudjelovala je kao vodeći istraživač u međunarodnim projektima, te je objavila više radova iz područja kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane.

Goran Kovačević
Zaposlen je kao izvanredni profesor na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je simbioza, evolucija i ekotoksikologija. Glavni objekt istraživanja je zelena hidra, a primarni znanstveni interes istraživanje simbioze slatkovodnih organizama. Istražuje tijek simbiogeneze i mehanizme simbioze, staništa, kao i izolaciju te filogenetski i taksonomski status endosimbionata. Rezultati nalaze svoju praktičnu primjenu i kroz poticanje znanstvenog rada studenata, a implementacijom dobivenih rezultata unapređuje se preddiplomska, diplomska i poslijediplomska nastava. Dopredsjednik je Hrvatskog mikroskopijskog društva. Bavi se fotografijom i mikrofotografijom, a jedan od glavnih motiva je voda. Autor i koautor je 37 znanstvenih radova, jednog poglavlja u znanstvenoj knjizi, te triju priručnika, 17 stručnih radova, pet popularno-stručnih radova te ostalih radova. Sudjelovao je na 42 međunarodna i domaća skupa s 49 priopćenja. Ostvaruje domaće i međunarodne suradnje.

Renata Barić
Dipl. ing. agronomije sa 24 godine iskustva u marikulturi, od tehnologa odgovornog za mrijest do glavnog tehnologa mrjestilišta. Od 2008. nalazi srukovoditeljica je istraživanja i razvoja u Comarisu, najvećem proizvođaču brancina i podlanice u Hrvatskoj. Njezin rad u istraživanju i razvoju obuhvaća Veterinarsku službu Kontrolu kvalitete i Razvoj novih proizvoda. Voditelj je raznih projekata u kompaniji, od kojih je najkompleksnijih bio izgradnja novog mrjestilišta, kapaciteta 30-35 milijuna komada mlađi. Također je uključena u neke internacionalne i nacionalne projekte kao što su Peform fish i Blue Smart.

Brigita Hengl
Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu diplomira 1996. i stječe zvanje doktor medicinske veterine. U području biotehničkih znanosti doktorira 2012. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku disertacijom Utjecaj eteričnih ulja i prirodnog zeolita na proizvodne i zdravstvene pokazatelje pilića te mikrobiološku ispravnost pilećeg mesa. Od 1997. do 2008. godine radi u objektima koji se bave proizvodnjom i preradom mesa i mlijeka kao veterinarski inspektor. Zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za hranu kao načelnica Odjela za procjenu rizika. Područje rada i znanstvenog interesa obuhvaća procjenu rizika od mikrobioloških i kemijskih opasnosti u hrani i hrani za životinja. Trenutno sudjeluje u međuinstitucionalnim projektima:  Aquahealth čiji je nositelj Institut Ruđer Bošković i Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača, čiji je nositelj Hrvatski veterinarski institut. Koordinatorica je nacionalne Radne grupe za zoonoze te je članica Hrvatskog mikrobiološkog društva, sekcije za mikrobiologiju hrane, World Poultry Science Association i EFSA-ine Mreže za mikrobiološku procjenu rizika Europske agencije za sigurnost hrane (engl.: European Food Safety Authority MRA – Microbiological Risk Assessment Network). Od 2017. godine predstavnica je Republike Hrvatske u konfiguraciji Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija, programskog odbora Obzor 2020. – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (2014. - 2018.) koji nadopunjuje Obzor 2020. – Okvirni program za istraživanja inovacije.

Sanja Vidaček Filipec
Izv.prof.dr.sc. Sanja Vidaček Filipec zaposlena je u Laboratoriju za tehnologiju mesa i ribe na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) Sveučilišta u Zagrebu. Nositeljica je nekoliko predmeta iz područja tehnologije prerade proizvoda ribarstva i higijene u preradi hrane.   Objavila je preko 50 znanstvenih radova i poglavlja u knjigama. Obnaša funkciju nacionalne predstavnice u udruzi WEFTA (West European Fish Technologists Association) te predsjeda sekcijom za preradu ribe unutar udruge EHEDG (European Hygienic Design & Design Group).

 

Europska unija
Ova konferencija je sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo


 
Sadržaj ove web stranice odgovornost je HGK i ne odražava nužno gledišta EU.
 Sadržaji izneseni u stručnim radovima, sažecima, prezentacijama, komentarima itd. odgovornost su navedenih autora/izvora i ne odražavaju nužno stav HGK.