Rezultati poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2017. godinu


Objavljeno: 28. 06. 2018. , Ažurirano: 05. 07. 2018.


Na 9. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 4. srpnja raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2017. godinu predalo je 3960 trgovačkih društava (5 posto više nego 2016.). Pozitivno je poslovalo 2611 trgovačkih društava, odnosno 66 posto njih, a 1349 je ostvarilo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 11,1 milijardu kuna ukupnih prihoda, 10,4 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1 milijardu kuna dobiti te 492 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 586 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, gubitak gospodarstva smanjen je za devet posto, dobit povećana za 30 posto, a konsolidirana dobit je veća 105 posto.

U ukupnom prihodu najveći udio ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 2,9 milijardi kuna (26%), a zatim slijede trgovina s 2,3 milijarde prihoda (21%), prijevoz i skladištenje s 1,4 milijardi (13%), građevinarstvo 988 milijuna kuna (9%) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 841 milijun kuna (8%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu od osam posto. Najveći se udio u ukupnom prihodu od 1,9 milijardi kn (66%) odnosi na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane s udjelom od 19 posto (556 milijuna kuna) te djelatnost pripreme i usluživanja pića osam posto (235 milijuna kuna).

Najveću je dobit ostvarila djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (352 milijuna kuna), što čini 33 posto od ukupne dobiti, (šest posto manje nego prethodne godine). Prijevoz i skladištenje čini 19 posto ukupne dobiti razdoblja, što iznosi 200 milijuna kuna, a trgovina 12 posto sa 134 milijuna kuna dobiti.

U konsolidiranim rezultatima pet je djelatnosti iskazalo gubitak razdoblja u iznosu od 151 milijun kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u djelatnostima poslovanje nekretninama (118 milijuna kuna) i graditeljstvo (30 milijuna kuna).

Županijska su trgovačka društva u 2017. godini zapošljavala 20.744 djelatnika ili šest posto više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 29 posto ili 6125 djelatnika.

Prosječna je mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2017. godini iznosila 5.404 kune, što je rast od četiri posto u usporedbi s 2016. 

Uspoređujući 2017. u odnosu na pretkriznu, 2008 godinu, vidljivi su ovi pokazatelji:

  • ukupni su prihodi dva posto manji
  • dobit je 14 posto veća 
  • broj zaposlenih je pet posto manji 
  • broj trgovačkih društava je 23 posto veći 
  • raste broj sezonskih radnika sa četiri posto na 13 posto u ukupnom broju zaposlenih. 

Terezina Orlić, predsjednica HGK – ŽK Dubrovnik, osvrnula se na navedene podatke: „Premda je broj trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji narastao za 23 posto u odnosu na 2008. godinu, ukupan je prihod dva posto manji. U županiji nedostaju investicije u proizvodne djelatnosti, a sa sadašnjom strukturom gospodarstva i postignutim rezultatima stagniramo. Bolji društveni standard možemo očekivati isključivo povećanjem gospodarskih aktivnosti i diversifikacijom te strukturnim promjenama na razini države.“

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize, predstavio je gospodarske trendove i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva s osvrtom na Dubrovačko-neretvansku županiju. Usporedio je Hrvatsku s 10 CEE (Države Srednje i Istočne Europe, članice EU) država u posljednjih 10 godina. U odnosu na te države, Hrvatska je nakon financijske krize 2008. godine puno teže podnijela novonastalu situaciju, stoga je njezin oporavak spor i dugotrajan. To se može objasniti lošijom strukturnom pozicijom u odnosu na prosjek CEE. Hrvatsko je gospodarstvo statično u konkurentnosti, povećanje izvoza dovelo bi do porasta BDP-a. S pozitivnije strane, najbolje ocijenjeni stupovi konkurentnosti u RH su tehnološka spremnost te zdravlje i osnovno obrazovanje. Najlošije su rangirana potpodručja regulatorna opterećenja, učinkovitost pravnog sustava pri rješavanju sporova te osporavanju Vladinih postupaka i propisa te troškovi poljoprivredne politike.

Dubrovačko-neretvanska županija je četvrta po broju poduzetnika u odnosu na broj stanovnika, koji su ostvarili najveći rast neto dobiti, dok pravne osobe u županiji imaju najveću neto plaću u odnosu na ostale županije jadranske Hrvatske. Ima najveći udio turizma u gospodarstvu u odnosu na sve županije jadranske Hrvatske.