ŽK Krapina
Izvor: HGK
Autor: ŽK Krapina

Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja


Objavljeno: 01. 07. 2016. , Ažurirano: 03. 10. 2016.


Cilj projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja

Ciljevi projekta

Posljednjih godina dolazi do pojave novih trendova u vinogradarstvu i na svjetskom tržištu vina. Hiperprodukcija masovnih vina postala je problem mnogih zemalja, a jeftina vina sve teže nalaze put do kupca. Moderni potrošači sve više cijene kvalitetu, originalnost (autohtonost), te ekološki proizvedena vina, što dovodi do drugačijih pogleda na razvoj ove grane. Razvijene vinogradarske zemlje ulažu velika sredstva u razvoj novih, zdravijih tehnologija, ali i u spašavanje i revitalizaciju autohtonih sorata. I Hrvatska se priključila ovom trendu, prije svega zbog značaja i potencijala vinogradarsko – vinarske proizvodnje, te velikog broja autohtonih sorata vinove loze. Cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja.

O projektu

Pojekt „Revitalizacija i zaštita autohtonih sorata vinove loze“,  započeo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori Krapina u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom.

Kao što i sam naziv govori, cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja. Dobar dio hrvatskih autohtonih sorata je nestao, stoga danas imamo 4 puta manje autohtonih sorata nego prije 100 godina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ovoj podatak još je porazniji zbog blizine europskih zemalja čije su sorte istisnule naše, autohtone sorte vina.

Provedba projekta

Realizacija projekta zamišljena je u 2 faze u trajanju od 10 godina. Prva faza projekta trajala je od 2006. – 2011. godine, dok je druga faza projekta započela 2013. godine.

U 1. fazi projekta cilj je bio pronaći stare autohtone sorte, identificirati ih, spasiti od daljnjeg izumiranja i posaditi na jedno mjesto.

2. fazom projekta predviđena je znanstvena i stručna evaluacija svih pronađenih i kolekcioniranih sorta vinove loze Hrvatskog zagorja te utvrđivanje gospodarskih karakteristika sorata, njihov proizvodni potencijal i stvaranje uvjeta za sustavnu gospodarsku revitalizaciju.

Rezultati

1. Faza projekta

Dva su osnovna preduvjeta da bismo neku sortu vinove loze mogli smatrati autohtonom. Prvi je znanstveni dokaz da je sorta nastala upravo na nekom području i to na način da se otkriju njeni roditelji koji su također udomaćeni na tom području. Druga, češća pretpostavka za tvrdnju o autohtonosti neke sorte jest duga tradicija uzgoja neke sorte na nekom području koju je također potrebno dokazati.

U sklopu 1. faze projekta obiđeno je 50-tak lokacija na području županije, a označeno je ukupno 60 trsova 26 različitih sorata. Na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini zasađen je i pokusni vinograd na kojem su zasađene sve pronađene sorte, a čiji je identitet utvrđivan putem DNA analize.

Među najzanimljivijim pronađenim sortama je Stara krapinska belina ili Bela belina velika, koja je uz Pinot crni, roditelj Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorata. To je sorta za koju su istraživački otkrili da je roditelj preko 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama. Također, vrlo vjerojatno, otkriveni su i djed i baka glasovitog Chardonnaya koji su isto tako zagorske sorte, a riječ je o Moslavcu ili Šiponu i dosad neevidentiranoj sorti nazvanoj Začretska belina. Ova otkrića možda i nisu toliko važna za samo vinogradarstvo, no za brendiranje i popularizaciju zagorskih vina te promociju zagorskih i hrvatskih vina u cjelini, ovaj je pronalazak neprocjenjiv. Najbolju kakvoću pokazala je autohtona sorta Sokol koja se još sadi samo u Hrvatskom zagorju i vrlo je interesantna za preporuku proizvođačima koji žele saditi autohtone zagorske sorte.

2. Faza projekta

Dana 10.04.2013. godine, potpisani su ugovori za drugu fazu projekata "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Predsjednik HGK Županijske komore Krapina, gosp. Vid Šanjug, potpisao je sa ostalim partnerima projekta, županicom KZŽ gđom Sonjom Borovčak, dekanicom Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Tajanom Krička i direktorom Trgocentra d.o.o. gosp. Dragutinom Bratkovićem, ugovor o podizanju matičnog nasada u II. fazi projekta „Ampelografska i genetička evaluacija, te ocjena gospodarskog potencijala autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016. godina)“ te ugovor o marketinškoj promociji rezultata projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L) Hrvatskog zagorja –II. faza“.

Prvim ugovorom, potpisanim između Krapinsko-zagorske županije, Agronomskog fakulteta i Trgocentra utvrđen je zajednički interes da se u okviru II. faze ovog projekta pristupi podizanju eksperimentalnog vinograda-matičnog nasada s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za potpunu gospodarsku revitalizaciju najinteresantnijih autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.

Drugim ugovorom, koji je gosp. Vid Šanjug, predsjednik HGK Županijske komore Krapina potpisao s predstavnicima Krapinsko-zagorske županije, utvrđeni su zajednički interesi da se u okviru druge faze projekta pristupi marketinškoj promociji rezultata dobivenih provođenjem projekta s ciljem komercijalizacije i implementacije autohtonih sorta i vina u gospodarsku i turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije za što će Komora osigurati deset tisuća kuna godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2013. do 2018. godine.

Detaljnije informacije možete saznati iz priloženog dokumenta "Izvješće prve faze projekta".