Josip Grilec, Gordana Pehnec Pavlović i Mladen Šercer
Izvor: HGK

Vijeće Udruženja industrije plastike i gume: U 2016. rast proizvodnje, prihoda, broja tvrtki i zaposlenih te izvoza


Objavljeno: 27. 04. 2017. , Ažurirano: 04. 05. 2017.


"Iako industrija plastike i gume nije prepoznata kao značajna i perspektivna djelatnost u RH, ta industrijska grana u svim gospodarskim pokazateljima bilježi rast. U 2016. godini proizvedena je i prerađena rekordna količina plastike i gume, više od 197.000 tona, što je 58 posto više u odnosu na predratnu 1990. godinu, a devet posto više u odnosu na prethodnu 2015. godinu", naglasio je predsjednik Udruženja industrije plastike i gume HGK Josip Grilec na sjednici Vijeća Udruženja 26. travnja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

"Ključni je zadatak ove grane industrije zbrinjavanje njezina otpada. Proizvodi od plastike na kraju svog životnog ciklusa predstavljaju najbolje iskoristivu sirovinu. Njezin utjecaj u stvaranju stakleničkih plinova vrlo je malen, dok je, prema istraživanju, najveći u djelatnosti transporta gotovih proizvoda. S obzirom na izuzetno široku primjenu proizvoda od plastike i gume u automobilskoj industriji i ostalim prijevoznim sredstvima, pakiranju, građevini, elektronici, obnovljivim izvorima energije, medicini i dr., ova će proizvodna djelatnost biti među vodećim industrijskim granama u svijetu, napomenuo je Grilec.

Grilec je pozvao tvrtke na suradnju kod dobivanja poslova, kao i u nabavi sirovina kako bi mogli zajednički nastupati na trećim tržištima. Važno je i uključivanje u projekt uvođenja dualnog obrazovanja u RH kako bi se mladi educirani ljudi mogli uključiti u rad u ovoj industriji, koja im može osigurati posao.

Svi su pokazatelji u industriji plastike i gume u porastu: proizvodnja, ukupni prihodi, broj tvrtki i zaposlenih te izvoz. Glavni je pokretač rasta u ovoj djelatnosti proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike, i to plastičnih cijevi i spojnica (103.898 t), ambalaže (52.417 t), proizvoda za graditeljstvo (19.985 t) te ostalih proizvoda od plastike (19.158 t). Povećanje udjela proizvodnje bilježi i proizvodnja polimera, koja je, nažalost, nakon prestanka rada najvažnijeg hrvatskog proizvođača tvrtke DIOKI minorna u odnosu na 2010. ili 2011. godinu. Rast proizvodnje bilježi i proizvodnja proizvoda od gume.

"Industrija plastike i gume treba imati svoju strategiju, osobito kako bi se unaprijedila tehnologija te potaknula izrada proizvoda veće dodane vrijednosti. Izrada strategije razvoja plastike prioritet je i EU u sklopu paketa aktivnosti Kružnoga gospodarstva koja treba biti dovršena do kraja godine", naglasila je pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja Gordana Pehnec Pavlović te napomenula kako uvođenje Kružnoga gospodarstva pokriva cijelo zakonodavstvo povezano sa zbrinjavanjem otpada, a naglasak je na inovacijama i ulaganjima te dizajnu proizvoda čiji će se otpad moći ponovno iskoristiti, u skladu sa zahtjevima Kružnoga gospodarstva, čime će se iskoristiti sekundarne sirovine i tako podići konkurentnost industrije uz istodobnu korist i zaštitu za okoliš. Stoga se industrija plastike i gume, kazala je Pehnec Pavlović, zalaže za zabranu odlaganja korisnog otpada na odlagališta jer se taj otpad može i treba oporabiti, stoga pozdravlja zahtjeve koje donosi paket Kružnoga gospodarstva.

Sudionici_800x450.JPG

Članovi Vijeća Udruženja industrije plastike i gume; Izvor: HGK.

Udruženje će u 2017. godini nastaviti s provedbom stručnih edukacija svojih članica, a u pripremi su i dva projekta povezana sa zbrinjavanjem plastičnog otpada, kojima se želi uskladiti industriju sa zahtjevima koje nameće paket Kružnoga gospodarstva. Članovi Udruženja pokazali su zanimanje za objedinjavanje zajedničke nabave radi postizanja veće konkurentnosti na tržištu. S tim je u vezi iskazan interes za suradnju na tržištu Irana.  

Sjednica Vijeća održana je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje radi upoznavanja Centra za aditivne tehnologije. Centar pri Katedri za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, osnovan 2013., a s radom započeo 2014. godine, predstavio je profesor na FSB-u Mladen Šercer. Projekt Aditivne tehnologije za mala i srednja poduzeća, sufinanciran 85 posto sredstvima EU, omogućio je Centru nabavku niskobudžetnog 3D-pisača i drugih uređaja, a dosad je proveden 41 pilot-projekt za ciljanu skupinu poduzeća s pet različitih aditivnih tehnologija.

"Radimo i medicinske implantate po mjeri za potrebe kirurgije lica i kralježaka, a za to smo i licencirani", naveo je Šercer te dodao kako je cilj ovog projekta povećati konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzeća te provesti transfer znanja o aditivnim tehnologijama. "Ključ je budućeg uspjeha poznavanje postupaka aditivnih tehnologija te zadovoljstvo naručitelja prototipa alata, kalupa i finalnih proizvoda", rekao je Šercer objašnjavajući da se trodimenzionalni ispis koristi kao značajno ubrzavanje procesa konstruiranja plastičnih proizvoda.