Luka Burilović, predsjednik HGK
Izvor: HGK

Poslovni Forum Udruge bosanskih Hrvata Prsten


Objavljeno: 27. 06. 2017. , Ažurirano: 27. 06. 2017.


''Hrvatska i BiH jedinstven su ekonomski prostor, a HGK je posvećen rastu i razvoju te suradnji s tvrtkama iz obje zemlje i jednakim mogućnostima za investiranje. U ovom trenutku registrirano je više od 200 hrvatskih tvrtki koje zastupaju interese hrvatskih tvrtki u matičnoj zemlji, a istovremeno u Hrvatskoj radi više od pola milijuna građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kada govorimo o robnoj razmjeni, u gotovo polovici naših županija BiH pripada u prva tri najvažnija izvozna tržišta. Prošle je godine, prema podatcima HNB-a, iznos izravnih kumulativnih ulaganja, gledano od 1993., u Bosnu i Hercegovinu premašio milijardu eura. Polovica od toga realizirana je posljednjih šest godina što pokazuje ne samo da se odnos intenzivirao već da raste i ulagačko povjerenje'', rekao je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući Poslovni forum Udruge bosanskih Hrvata Prsten koji se održao 27. lipnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ciljevi Foruma bili su prepoznati ključne elemente za unaprjeđivanje poticajne poduzetničke okoline, s naglaskom na Hrvatsku i BiH, upozoriti na slabosti zakonskih rješenja i posljedica na poslovanje, uputiti na mogućnosti unaprjeđenja sustava, istaknuti mogući razvoj poslovnih poveznica između Hrvatske i BiH te predstaviti nova rješenja i zahtjeve na razini ekonomske i druge politike.

''Kada se puno ljudi okupi na jednom mjestu, sigurno postoji dobar razlog za to. Upravo na ovom Forumu želimo razmijeniti ideje i znanja kako gospodarski ojačati jedan narod koji živi u dvije države. Ovaj skup želimo pretvoriti i u tradicionalni način okupljanja i razmišljanja o mogućnostima gospodarskog napretka'', rekao je Mijo Marić predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten, naglasivši kako je ta Udruga svojevrstan most između Hrvatske i BiH.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić naglasila je kako su gospodarsko stanje i suradnja neraskidivo povezani s budućnošću i pozicijom hrvatskoga naroda u BiH. ''Imamo razloga za optimizam. Bilježimo gospodarski rast u Hrvatskoj, raste izvoz, proizvodnja, trgovina, a turistička sezona bit će jedna od najboljih. No nema razloga za samozadovoljstvo. Ova pozitivna situacija prilika je i da nadoknadimo izgubljeno vrijeme. Moramo Hrvatsku postaviti na putanju moderne i prosperitete države i države u kojoj naša djeca žele ostati, ali ne zato što nemaju kamo otići. Bez političke stabilnosti neće biti oslonca ni za pozicioniranje Hrvata u BiH, i to da se pozicioniraju kao ravnopravan i konstitutivan narod'', rekla je Martina Dalić.

Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je kako smo mi jedan narod u dvije države. ''I dok u Hrvatskoj imamo sva demokratska prava jednako to želimo omogućiti i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Našim političkim angažmanom radit ćemo na tome da im se omoguće sva prava. Nije važna samo politička i kulturna posebnost nego je jednako važno i gospodarstvo''. Kuščević je najavio i kako će se u idućih desetak dana dogovorit zajednički sastanak Vlade RH i Vijeća ministara BiH kako bi dogovorili zajedničku sjednicu na kojoj će se razgovarati o mogućnostima suradnje i razvoja na dobrobit obje države.

Temeljna zadaća Foruma bila je poticanje unaprjeđenja institucionalnog okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u jugoistočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naime, Hrvatska je najstrože regulirana zemlja Europske unije prema pokazatelju koji mjeri stupanj administrativnog opterećenja, regulatornu restriktivnost i utjecaj državnog vlasništva na tržište, a prema OE¬CD-ovim podacima, udjel državnog sektora na tržištu veći je samo u pet zemalja, točnije u Kini, Turskoj, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj.