Koprivničko-križevačka županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske i obuhvaća prostor bivših općina Koprivnica, Križevci i Đurđevac. Prostire se na 1.746 km² (3,1% teritorija Hrvatske), a po popisu stanovništva iz 2021. godine u Županiji je živjelo 101.221 stanovnika (2,6% pučanstva Hrvatske). Kako prema ovom, tako i prema drugim pokazateljima, Koprivničko-križevačka županija pripada među srednje velike županije u Hrvatskoj. Razdijeljena je na ukupno 25 manjih jedinica teritorijalne uprave i samouprave, od čega su tri grada - Koprivnica (središte Županije), Križevci i Đurđevac i 22 općine.

Ovaj dio Hrvatske je važan element razvojne osovine koja se pruža transferzalno od Podravine preko Zagreba do sjeverno jadranskog prometnog pročelja. Povoljan centralni položaj prema istočnoj i središnjoj Europi te na jug prema Zagrebu i Jadranu stvara Koprivničko-križevačkoj županiji značajne razvojne mogućnosti.

Prirodno-zemljopisna obilježja Županije uglavnom podupiru prometne razvojne pogodnosti. To je pretežno nizinski kraj koji omogućuje izdašnu poljoprivrednu proizvodnju, uz značajno šumsko i rudno bogatstvo te mogućnosti razvoja stočarstva, vinogradarstva i voćarstva na pobrđima Bilogore i Kalnika. Ovim oznakama treba dodati razmjerno blagu umjerenu kontinentalnu klimu. Razvijena su humanizirana tla te značajno šumsko bogatstvo. Gotovo jedna trećina Županije pokrivena je hrastovim i bukovim šumama. Rudna bogatstva posebno su značajna za Županiju. Podravski energetski pojas bogatstvom i proizvodnjom zemnog plina (Molve) i kondenzata čini značajnu energetsku osnovicu Hrvatske. Prema FINI-nim podacima za 2024. godinu u Koprivničko-križevačkoj županiji poslovalo je 2.212 subjekata  koji u ostvarili ukupne prihode 2,5 mlrd. EUR-a  te su zapošljavali  19.755 djelatnika  sa prosječnom mjesečnom neto plaćom od 1.125 EUR-a.   

Po veličini gospodarskih subjekata u Koprivničko-križevačkoj županiji bilo je ukupno 9 velikih, 30 srednjih, 264 malih i 1.909 mikro poduzeća. Ovih 9 velikih poduzeća ostvarilo je 50 % ukupnih prihoda cijelog županijskog gospodarstva, 64% dobiti i 67% ukupnog izvoza  Županije.

U županijskom gospodarstvu vodeću ulogu ima prerađivačka industrija koja je ostvarila polovicu ukupnih prihoda gospodarstva Županije, koja je najveći izvoznik, 85% izvoza dolazi od prerađivačke industrije. Polovica zaposlenih u gospodarstvu radi u prerađivačkoj industriji, njih 9.771. 

U 2024. godini županijsko gospodarstvo ostvarilo je suficit 142 mil. EUR-a. Najviše je izvezeno u Njemačku 72 mil. EUR-a, na drugom je mjestu Italija sa 70 mil. EUR-a, a na trećem Slovenija s 58 mil. EUR-a. Najviše se uvozi iz Italije i Njemačke.

Na području Županije živio je i stvarao, ili je podrijetlom veliki broj znamenitih pisaca, slikara, kipara, nakladnika, znanstvenika i drugih stvaratelja. Ovdje djeluje veći broj muzeja i galerija te drugih kulturnih i znanstvenih ustanova. U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama i galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici stalno su izložena djela doajena Ivana Generalića te stalni fundus najpoznatijih stvaralaca naivnog izraza u slikarstvu kao što su Gaži, Kovačić, Lacković, Večenaj, Virius, i dr.

Razvijene su i sportske aktivnosti kako profesionalne tako i amaterske, koprivnički i županijski sport promoviraju  europski prepoznatljive koprivničke rukometašice klub ˝Podravka˝, nogometni klub ˝Slaven Belupo˝ i dr.

Koprivnica je administrativno središte Koprivničko-križevačke županije. Prvi puta se spominje u 13. stoljeću, a slobodnim i kraljevskim gradom proglašena je 1356. godine. Potkraj 19. stoljeća, nakon izgradnje željezničke pruge, počinje industrijalizacija Grada. Izgrađene su pivovare, ciglane, kemijska industrija Danica, najveća u ovom dijelu Europe. Sve je to osnova razvoja za 20. stoljeće, kada Koprivnica dobiva plinaru i električnu centralu te osnovne objekte infrastrukture.

Danas je Koprivnica, grad sa oko 30 tis. stanovnika, gospodarsko i obrazovno središte te važno kulturno središte Koprivničko-križevačke županije. U gospodarstvu prednjači prehrambena industrija na čelu s Podravkom, potom farmaceutska industrija koju predvodi tvrtka Belupo, papirna industrija s tvrtkama Hartmann, itd. Grad ima  industrijsku zonu Danica gdje se nalaze Podravka Tvornica vegete i Tvornica dječje hrane, Danica, Belupo i Carlsberg Croatia. 2017. g. ostvarena je najveća investicija u gospodarstvu Hrvatske kada je Belupo  otvorio novu tvornicu, vrijednost investicije bila je 543 mil. kuna te je otvoreno 200 radnih mjesta. Krajem 2024. godine Podravka je otvorila novi logističko-distributivni centar (LDC), vrijednost investicije 48 mil. EUR-a.  Iste godine dogodio se značajan strateški iskorak za Grupu Podravka kada je Podravka preuzela poljoprivredni segmenta Fortenova grupe čime za Podravku poljoprivredna proizvodnja postaje treći stup poslovanja, uz prehrambenu i farmaceutsku industriju. Vrijednost ove investicije bila je 333 mil. EUR-a.

Veliki značaj pridaje se razvoju i poticanju poduzetništva, tako da su potpuno opremljene poduzetničke zone Zona Dravska i Zona Radnička. U zonama Grad nudi brojne pogodnosti poduzetnicima za pokretanje posla i za nesmetano širenje poduzetničkih aktivnosti. U gradu djeluje poduzetnička potporna institucija Enter Koprivnica d.o.o. koja upravlja Poduzetničkim inkubatorom Dravska i Inkubatorom kreativnih industrija.

Sveučilište Sjever je ustanova čiji su osnivači gradovi Koprivnica i Varaždin. Otvaranjem Sveučilišnog centra Koprivnica postavljeni su temelji i utvrđene smjernice u razvoju modernog europskog sveučilišta, orijentiranog prema potrebama hrvatskog gospodarstva.

U gradu se svake godine održavaju dvije značajne kulturno-turističke manifestacije:˝Podravski motivi˝- sajam naive, izvornih gastronomskih dostignuća i izvornog folklora održava se prvi vikend u srpnju , te "Renesansni festival" - srednjevjekovni sajam obrta, jela, pića, glazbe i viteških igara održava se zadnjeg vikenda u kolovozu. 

Križevci su najstariji grad Koprivničko-križevačke županije, uz kojeg se često veže izreka: ˝Grad škola i crkvi, glazbe i gospočije˝. Grad se prvi puta spominje 1193.g. pod nazivom Cris, a status slobodnog i kraljevskog grada dobiva 1252. g. U rodnom gradu trećeg hrvatskog sveca sv. Marka Križevčanina, dogodio se 1397. g. poznati ˝Krvavi križevački Sabor˝.

Danas grad Križevci ima oko  22 tis. stanovnika, razvijeno obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo. U Križevcima imaju svoje sjedište trgovačka kuća KTC i najveće građevinsko poduzeće u županiji Radnik.  U Križevcima djeluje Visoko gospodarsko učilište, a od 2002. g. Laboratorij za ispitivanje kvalitete mlijeka. Križevci sa svojom okolicom imaju najveći broj vrijednih, ali i najstarijih spomenika na području Županije. U samom gradu je osam sakralnih objekata. U gradu je krajem 2016. g. otvoren Razvojni centar i tehnološki park Križevci kao podrška razvoju poduzetništva na području grada.

Za grad Križevce i Koprivničko-križevačku županiju u 2016. realiziran je još jedan veliki projekt, otvorena je brza cesta Gradec – Križevci, kao nastavak brze ceste do Zagreba te se očekuje nastavak izgradnje brze ceste do Koprivnice. 2024. godine otvoren je obnovljeni hotel Kalnik u Križevcima, dio Radnika d.d., što će dodatno osnažiti turističku ponudu Križevaca i same Županije.

Najznačajnija kulturno-zabavna manifestacija u gradu je ˝Križevačko spravišče˝, a od gospodarskih se ističe Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije.

Đurđevac se nalazi na istoku Koprivničko-križevačke županije, ima oko 7 tis. stanovnika. U povijesti se prvi puta spominje u 13. stoljeću. Grad je to bogate povijesti, grad ˝Legende o picokima˝ koja govori o obrani Đurđevčana od najezde Turaka izbacivanjem pijetla iz topa. Svake godine, zadnjeg vikenda u lipnju održava se kulturno-turistička manifestacija Picokijada, a u slavu na legendarnu obranu od Turaka u srednjovjekovnoj utvrdi Stari grad održava se scenski prikaz Legende.

Zbog svog nacionalnog značaja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske stavilo je ovu scensku igru pod zaštitu i 2007. g. dodijelilo joj trajni status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Bogatu kulturno povijesnu baštinu i tradicijske temelje prepoznala je i Europska komisija koja je Đurđevcu dodijelila status Europske destinacije izvrsnosti o čuvanju i njegovanju nematerijalne kulturne baštine.

Današnji je Đurđevac spoj ruralne i urbane kulture, napose graditeljstva. Zahvaljujući povoljnom položaju i bogatstvu prirode područje Đurđevca ima razvijenu poljoprivrednu proizvodnju. Okolica grada Đurđevca bogato je vinorodno područje. U gospodarstvu Grada ističu se tvornica fasada Cemix Croatia, tvornica parketa Bauwerk Group Hrvatska, građevinska tvrtka Bistra d.o.o. i tvornica komunalne opreme Rasco s istočne strane grada. Grad Đurđevac potiče razvoj gospodarstva na svojem području  te svim potencijalnim ulagačima nudi jedinstvene uvjete za ulaganje i pokretanje poduzetničke aktivnosti u poduzetničkoj zoni "A-sjever" u Đurđevcu.

Tu je i hrvatska Sahara ˝Đurđevački peski˝, botanički zaštićeno područje bogato brojnim endemičnim vrstama flore i faune.