Znatno smanjenje proračunskog deficita uz preokret u trendu javnog duga
Znatno smanjenje proračunskog deficita uz preokret u trendu javnog duga
Objavljeno: 24. 04. 2017. , Ažurirano: 24. 04. 2017.
Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu). Izvješće se odnosi na posljednje četiri godine. Prema navedenom izvješću, deficit je konsolidirane opće države iznosio u 2016. godini -2,8 milijardi kuna, odnosno 0,8% BDP-a, što je 8,6 milijardi kuna manje nego u 2015. godini uz smanjenje njegova udjela u BDP-u za 2,6 postotnih bodova. Istodobno je dug opće države utvrđen na kraju 2016. godine iznosio 289,1 milijardu kuna ili 84,2% BDP-a, čime je u odnosu na kraj prethodne godine njegova visina smanjena za pola milijarde kuna, a njegov udio u BDP-u za 2,5 postotna boda.
Podatci o stanju deficita i duga na kraju 2016. godine potvrdili su već poznatu činjenicu da je u prošloj godini urađen znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji koja je svojim rezultatima nadmašila proporcije planirane u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2019., a uz to su više nego zadovoljene i Preporuke Vijeća EU iz siječnja 2014. godine (spuštanje proračunskog manjka na 2,7% BDP-a u 2016. godini). Izuzetno dobri rezultati u kretanju proračunskih prihoda povezani su s ostvarivanjem dinamičnijega gospodarskog rasta od prvotno planiranog pri povoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima (uspješna turistička sezona, niske cijene nafte i sirovina, rast inozemne potražnje). Istodobno su i proračunski rashodi držani pod kontrolom, čemu je dijelom pridonijelo i privremeno proračunsko financiranje početkom prošle godine te, potom, ograničena mogućnost stvaranja obveza tehničke Vlade. U takvim su okolnostima u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu ukupni proračunski prihodi povećani za 12,4 milijarde kuna ili za 8,2%, dok su istodobno rashodi proračuna opće države povećani za znatno nižih 3,8 milijardi kuna ili za 2,3%. Smanjena potreba financiranja nižega proračunskog deficita omogućila je i povoljnija kretanja u razini duga opće države, čiji je udio u BDP-u smanjen s 86,7% u 2015. godini na 84,2% u 2016. godini, što je prvo smanjenje tog pokazatelja nakon osam godina uzastopnog rasta.
I u europskim je okvirima riječ o respektabilnim rezultatima koji Hrvatsku svrstavaju kao drugu najuspješniju zemlju prema smanjenju udjela proračunskog manjka u BDP-u u 2016. godini (iza Grčke), dok se prema kretanju udjela javnog duga u BDP-u Hrvatska nalazila na šestomu mjestu prema dinamici smanjivanje tog udjela. Manjak proračuna opće države na razini prosjeka Europske unije iznosio je 1,7% BDP-a u 2016. godini i bio je za 0,7 postotnih bodova niži nego u prethodnoj godini, pri čemu su četiri zemlje (Španjolska, Francuska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo) bilježile proračunski manjak jednak ili viši od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 3% BDP-a. Istodobno je prosječan udio duga opće države u BDP-u u EU-28 iznosio 83,5% (1,4 postotna boda manje nego u 2015. godini), pri čemu 16 zemalja (uključujući Hrvatsku) nije zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 60%.
Rezultati travanjskog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj ohrabruju jer se putem zdravijih javnih financija stvaraju preduvjeti za izgledan izlazak zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka. To će, uz nastavak gospodarskog rasta i provedbu strukturnih reformi, otvoriti mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje i time povoljnijeg financiranja države, tvrtki i stanovništva. Međutim, za održivost započetih pozitivnih tendencija neophodna je provedba strukturnih reformi na kojima prošle godine nije puno urađeno, odnosno potreban je sustavan rad na rješavanju problematike koja opterećuje gospodarski i financijski sustav zemlje uključujući pitanja održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te ukupnu problematiku povezanu s nepovoljnim demografskim kretanjima.