Održana radionica na temu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

„Položaj naših proizvođača ukazao je na neupitnu potrebu donošenja ovakvog zakona. Situacija kakva je bila prijetila je opstojnosti poljoprivrednog sektora. Zakon je donio brojna pitanja, zahvalni smo na interesu da bolje pratimo učinke ovog propisa“, kazala je Marija Vučković, državna tajnica u ministarstvu poljoprivrede, na prvoj od šest planiranih radionica na temu novog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja organizira.

Zakon je stupio na snagu 7. prosinca, a rok za prilagođavanje ističe 31. ožujka pa se do tada svi ugovori moraju prilagoditi novoj regulativi. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, ukratko je predstavio Zakon. Kao razloge donošenja naveo je procese integracije trgovačkog sektora, nestajanje manjih subjekata koji su stvorili uvjete iskorištavanje slabijih u lancu i pojave nepoštenih trgovačkih praksi. „Narušeni su tržišni odnosi u lancu opskrbe hranom, a posebno brine trend povećanja troškova prodaje što rezultira odljevom dohotka iz sektora proizvodnje u sektor trgovine. Ovakva praksa izravno ugrožava održivost proizvodnog sektora i zato je država morala reagirati“, istaknuo je Karalić, dodavši kako su simptomi nepoštene trgovačke prakse bili otežan pristup maloprodaji, jednostrano kršenje ugovora, kašnjenje u plaćanjima, ultimatumi i pritisci prema proizvođačima, naplata raznoraznih naknada, itd.

Cilj zakona je uspostava i zaštita poštenih poslovnih odnosa kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom. S tim u vezi adresati zakona su trgovci (s prometom iznad 100 milijuna kuna), otkupljivači i prerađivači (s prometom iznad 50 milijuna kuna). Za kršenje regulative propisane su kazne od milijun do 5 milijuna kuna, ovisno o težini povrede zakona, za pravne osobe ili od 500.000 do 2,5 milijuna kuna za fizičke osobe. Karalić je najavio da očekuje pozitivan učinak zakona na strukturu lanca opskrbe hranom u smislu ujednačavanja odnosa dionika.

Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika AZTN-a pričala je o praktičnoj primjeni Zakona. Naglasila je kako Agencija nije inspekcijsko tijelo iako je nadležna za provedbu zakona. Oni utvrđuju činjenično stanje i prezentiraju ga Vijeću za zaštitu tržišnog natjecanja AZTN-a, a Vijeće onda donosi odluku o kazni i njenoj visini. „Time se povećava sigurnost jer nitko neće utjecati na rad tolikog broja ljudi. Svrha zakona je što brža uspostava poštenih trgovinskih praski i zato smo dali mogućnost svima da brzo reagiraju i samoinicijativno predlože mjere kojima će otkloniti sporne prakse iz postupka. Preporučam aktivan pristup, ako dobijete zahtjev za pokretanje postupka, imate 40 dana za ovu mogućnost. Razgovarat ćemo s vama i odlučiti jesu li vaše mjere dostatne za otklanjanje problema, naša odluka mora biti donešena u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. To je dobro za sve strane u procesu jer se vrlo brzo uspostavlja poštena praksa bez sudskih postupaka, u roku od tri mjeseca može se obustaviti proces bez izricanja kazni“, kazala je Patrlj, dodavši kako se u suprotnom postupak nastavlja po proceduri.

Glavna teme radionice i većina pitanja prisutnih trgovaca, proizvođača i distributera bila su usmjerena na odredbe zakona o rabatima na količinu i asortiman, također ih je zanimalo kako će u praksi izgledati provođenje akcija te pravila o povratu kvarljive i sezonske robe.

„Za asortimanski rabat smo na osnovu prikupljenih informacija i poslovnom interesu dobavljača procijenili da je prihvatljiv jer širinom asortimana dobavljač ispunjava svoj interesi i ima alat da sa svojim trgovcem reguliraj odnos. Nismo se upuštali na koji način u i kojoj mjeri, to je prostor za njih da se dogovore“, pojasnio je Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede.Vezano za provođenje akcija, Karalić je istaknuo kako je temelj za njihovo provođenje ugovor kojim dobavljač pristaje na provedbu. „Akcija ne smije ići ispod nabavne cijene, uz tri iznimke: kada je riječ o isteku roka trajanja, povlačenju proizvoda iz asortimana ili rasprodaji kod zatvaranja objekta. Akciju može financirati sam trgovac za visinu marže, druge dvije opcije se odnose na dobavljače, ovisno o kojoj cijenu su isporučili robu. Ako je daju po nabavnoj cijeni pa naknadno odluče sudjelovati u akciji tada se moraju utvrditi podaci koliko je robe prodano kroz blagajne i za tu količinu robe trgovac fakturira naknadu. Druga mogućnost je da se ugovorom unaprijed definira akcijska nabavna cijena“, izjavio je Karalić, a iz publike su došla brojna pitanja o detaljima na koja su nadležni obećali odgovoriti priopćenjem u idućih nekoliko dana.

Konzultacije i radionice će se nastaviti diljem zemlje u narednih par tjedana, a na molbu prisutnih da se produži rok provedbe Zakona poručeno je kako to nije opcija.