Vrijednost robne razmjene EU osjetno veća od prošlogodišnje

Pixabay
U prva tri ovogodišnja mjeseca izvoz svih članica izvan granica EU povećan je za 13,0%. Na to je najviše utjecao povećani Extra-EU izvoz Njemačke, Nizozemske, Ujedinjenoga Kraljevstva i Italije.

Povećan je izvoz svih osnovnih grupa proizvoda, a najveći rast je pritom zabilježen kod strojeva, uređaja i vozila te kod kemikalija i kemijskih proizvoda. Najviše stope rasta ipak su zabilježene kod sirovina i energenata, na što je pretežno utjecalo kretanje njihovih cijena na globalnom tržištu. U nedostatku podataka o izvoznim cijenama mogu se koristiti podatci o uvoznim cijenama u eurozoni, koji pokazuju globalne trendove. Prema tim podatcima za prva tri mjeseca, uvozne cijene sirove nafte su na godišnjoj razini povećane za 68%, plina oko 12% (podatak za Njemačku), metalnih ruda za 43%, naftnih derivata za 42%, a električne energije za 28%. Znatnije su povećane i uvozne cijene pojedinih drugih industrijskih proizvoda poput prehrambenih, čije su uvozne cijene povećane za 5,2%, ili uvoznih cijena metala koje su povećane približno 15%. Zbog svega toga i dalje stoji zaključak da je porast vrijednosti robne razmjene u znatnoj mjeri posljedica kretanja globalnih cijena. To se još više potvrđuje kada je uvoz u pitanju jer energenti imaju znatno veći udio u uvozu EU nego u izvozu. Tako je vrijednost uvoza u prva tri mjeseca na godišnjoj razini povećana za 13,4%, odnosno za 55,2 milijarde eura, a pritom je uvoz energenata povećan za čak 33,7 milijardi eura. Ovakva kretanja izvoza i uvoza dovela su u prva tri mjeseca do blagog pogoršanja vanjskotrgovinskog salda EU, s -3,7 milijardi eura u prva tri prošlogodišnja mjeseca na -5,7 milijardi eura. Za Hrvatsku je ipak značajnije da ostaje među članicama EU koje bilježe najviše stope rasta izvoza. Točnije, veću stopu rasta izvoza od 23%, koliko je prema podatcima Eurostata iznosila za Hrvatsku, imao je samo Cipar. Tako podatci za prvi kvartal ne potkrepljuju očekivanja da će u ovoj godini doći do daljnjeg usporavanja rasta robnog izvoza, a i robna će bilanca u prvom kvartalu imati znatno pozitivniji učinak na kretanje BDP-a od očekivanog.