Vrijednost robne razmjene EU i dalje pada

Stoga je najveći utjecaj na pad ukupne vrijednosti izvoza od 4,1%, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, imao izvoz energenata, ali je pad vrijednosti izvoza zabilježen i kod ostalih najvažnijih grupa proizvoda, točnije sirovina, kemikalija, strojeva, uređaja i vozila te grupe ostalih proizvoda.

Kod najvećega vanjskotrgovinskog partnera, Sjedinjenih Američkih Država, u prvom je kvartalu zabilježen rast BDP-a od 1,1%, (najniži od prvog prošlogodišnjega kvartala), pri čemu je do usporavanja došlo zbog znatnog pada vrijednosti stranih investicija te smanjivanja državne potrošnje na svim razinama. Rast Kine je zbog restrukturiranja gospodarstva u prvom kvartalu usporen na 6,7%, što ja najniža stopa kvartalnog rasta od 2009. godine. Dijelom zbog tog usporavanja, a dijelom zbog spomenutog pada cijena na globalnom tržištu, vrijednost je kineskog uvoza u prva četiri mjeseca smanjena za 12,8%.

Osim u tim dvjema zemljama, izvoz EU je, u prvih pet mjeseci, smanjen i u ostalih sedam najvećih vanjskotrgovinskih partnera, točnije među deset najvećih izvoz je blago povećan samo prema Japanu. Pritom je tečaj eura imao gotovo neutralan utjecaj na kretanje izvoza, s obzirom na to da je prosječna vrijednost eura bila na razini prošlogodišnje. Tako se samo može naglasiti da je izostao pozitivan učinak deprecijacije eura koji je u prošloj godini znatno utjecao na kretanje robnog izvoza. Vrijednost uvoza je na godišnjoj razini smanjena za 4,0%, ali isključivo kao posljedica navedenoga pada cijena energenata i sirovina. Naime, rast BDP-a EU u prvom je kvartalu blago dinamiziran u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal, i to s 1,7% na 1,8%, odnosno nastavljen je oporavak domaće potražnje koji podupire daljnji rast vrijednosti uvoza. Taj rast ipak nije bio previše izražen pa je najvišu stopu rasta među grupama proizvoda od 2,7% imao uvoz strojeva, uređaja i vozila.

Kao rezultat ovakvih kretanja Extra EU izvoza i uvoza, robni je suficit iznosio 9,5 milijardi eura i bio je milijardu eura manji nego u istom razdoblju prošle godine. Hrvatska je, prema podacima Eurostata, donekle odstupala od EU trendova jer je u pet mjeseci Extra EU izvoz povećan za 4%, dok je vrijednost uvoza ostala na prošlogodišnjoj razini.