U splitskoj zračnoj luci održana sjednica Udruženja zračnog prometa pri HGK

Sjednica Udruženja zračnog prometa pri HGK održala se 30. listopada u splitskoj zračnoj luci na kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, zračnih luka Zagreb, Split, Zadar, Osijek, Pula, Brač, Mali Lošinj te Croatia Airlinesa.

Na sjednici se raspravljalo o certifikaciji zračnih luka u skladu s odredbama Europske komisije, usklađivanju infrastrukture zračnih luka u skladu s odredbama Uredbe Komisije EU, izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, procesu restrukturiranja i budućim planovima zračnih luka.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj istaknula je da zračni prijevoz znatno pridonosi održivom razvoju globalnog društva svojom jedinstvenom mrežom ruta povezujući ljude, države, kulture te pridonoseći razvoju svjetskog gospodarstva.

Iako je zračni promet vrlo osjetljiv na ekonomske i energetske krize, ratne sukobe i teroristička djelovanja, na globalnoj razini evidentira se konstantan porast prometa putnika između pet i sedam posto godišnje, dok u RH to povećanje iznosi između sedam i deset posto, stoga je većina zračnih luka u 2016. godini oborila i vlastite rekorde.

Predsjednik Udruženja zračnog prometa Tonći Peović rekao je da HGK Udrženjem zračnog prometa okuplja i povezuje sve čimbenike zrakoplovne industrije na jednome mjestu. Peović je naglasio da Zračna luka Zagreb ostvaruje najveći promet, a zatim slijede Split i Dubrovnik.

Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman je u ožujku ove godine otvorila novi terminal te bilježi rast broja putnika od sedam posto u 2016., a do kraja 2017. godine očekuje se rast od oko 12 posto.

Zračna luka Split premašila je brojku od dva milijuna putnika u jednoj godini, dok se ove godine očekuje porast od oko 23 posto. U splitskoj zračnoj luci u tijeku su radovi na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala, koje su okupljeni po završetku sjednice i obišli, a obnovom i dogradnjom terminal će se proširiti na tri kata i dobiti ukupno 35 tisuća četvornih metara.

U okviru II. faze projekta Razvoja Zračne luke Dubrovnik resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je ugovorom bespovratna sredstva Zračnoj luci Dubrovnik, čime je osigurano daljnje povećanje kapaciteta Zračne luke Dubrovnik.

I sve ostale zračne luke bilježe porast broja putnika i letova te su u fazi povećanja infrastrukturnih kapaciteta. Najveći je naglasak pri rekonstrukciji zadovoljiti sve kriterije potrebne za certifikaciju zračnih luka u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 139/2014 i usklađenje infrastrukture sa zahtjevima propisanim schengenskom pravnom stečevinom.