O djelovanju suda

Obrazac za podnošenje prijave

Obrazac za podnošenje žalbe

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori utemeljen je 1989. godine.

Zadaća Suda je spriječiti nepošteno, štetno, nemoralno, neprihvatljivo i drugo ponašanje gospodarskih subjekata protivno dobrim poslovnim običajima, osnovnim načelima obveznog prava te drugim pravilima koja vrijede u poslovanju. Na taj način nastoji utjecati na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje.

Svojim djelovanjem Sud pridonosi i razvoju izvansudskog rješavanja sporova u Republici Hrvatskoj te promicanju zaštite potrošača.

Dugogodišnja praksa Suda je nastojanje da se svaki spor riješi mirnim putem, a od 2000. godine prethodni postupak mirenja je Pravilnikom o Sudu časti propisan kao obavezan stadij prvostupanjskog postupka. U tom postupku nastoji se pomoći strankama u sporu da sagledaju svoje pozicije, prepoznaju svoj interes, pronađu zajedničko rješenje i sklope nagodbu. Time stranke imaju mogućnost spor riješiti u jednom danu, a oštećena stranka i pred ovim Sudom ostvariti svoje potraživanje.

Od 2005. godine, na temelju Ovršnog zakona, nagodbe zaključene pred Sudom su ovršne isprave. Velik broj sporova okončan je zaključivanjem nagodbe ili prijaviteljevim povlačenjem prijave, nakon što je u prethodnom postupku mirenja ostvario svoje potraživanje. Na taj način Sud pridonosi rasterećenju redovnih i specijaliziranih sudova, razvoju tolerancije u društvu te pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Sud je nezavisan i samostalan u odlučivanju, a sudi na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, podzakonskih akata, općih akata Komore, osnovnih načela obveznih odnosa utemeljenih Zakonom o obveznim odnosima, a posebno načela savjesnosti i poštenja u obveznim odnosima i u skladu s moralom društva.

Nadležnost Suda prvotno je utvrđena Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori, Statutom Komore i Pravilnikom o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine, broj 66/06., 114/06., 129/07., 8/08. i 74/15., u nastavku: Pravilnik). Prema navedenim propisima, Sud odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga, o neizvršavanju obveza članica Komore, kao i zbog povrede Statuta i drugih općih akata Komore, bilo da to članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima. Tako definirana nadležnost i raznovrsnost registriranih djelatnosti koju obavljaju članice Hrvatske gospodarske komore omogućuje Sudu rješavanje svih trgovačkih i potrošačkih sporova (sektorska pokrivenost).

Nadležnost Suda proširena je Zakonom o zaštiti potrošača, prema kojem Sud može rješavati sporove između potrošača i trgovaca.

Odlukom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (Odluka o određivanju tijela i dodjeli financijskih sredstava za alternativno rješavanje potrošačkih sporova za 2017. godinu), donesenom na temelju Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (Narodne novine broj 121/16.), Sud je određen kao tijelo za provedbu postupka alternativnog rješavanja potrošačkih sporova proizašlih iz online i offline transakcija. Istom odlukom mu je, kao jednom od najkvalitetnijih tijela za provedbu tog postupka, za 2017. dodijeljeno 70.000 kuna za sufinanciranje provedbe alternativnog rješavanja potrošačkih sporova. Sud provodi postupak alternativnog rješavanja potrošačkih sporova u sljedećim potrošačkim sektorima:

- potrošačka roba - obrazovanje - električna energija i voda - financijske usluge - opće potrošačke usluge - usluge za slobodno vrijeme - poštanske usluge i elektroničke komunikacije - prijevozne usluge - ostalo

Europska komisija registrirala je Sud, na temelju Odluke Ministarstva, na Platformi za online rješavanje potrošačkih sporova nastalih oko domaće i prekogranične kupnje putem interneta.

Postupak pred Sudom regulira njegov Pravilnik, a na pitanja procesne naravi koja njime nisu uređena na odgovarajući se način na temelju članka 8. Pravilnika primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Postupak se pokreće pisanom prijavom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Stranke mogu prijavu podnijeti u papirnatom obliku te ju dostaviti poštom ili neposredno u sjedište Suda. Prijava se može podnijeti i putem elektroničkog obrasca prijave.

U postupcima pred ovim Sudom stranke nemaju obvezu plaćanja pristojbi, kao ni podmirivanja troškova postupka mirenja. No to ne znači da stranke ne mogu imati troškove u postupku. Tu se ponajprije misli na slučajeve izvođenja dokaza vještačenjem, odnosno, saslušanjem svjedoka, u kojem slučaju troškove snose stranke.

Subjektivni i objektivni rok propisan je za podnošenje prijave, pa tako stranka može podnijeti prijavu u roku od šest mjeseci od dana saznanja o učinjenoj povredi i učinioca, odnosno u roku od godine dana od kada je povreda učinjena.

Protiv članice Hrvatske gospodarske komore postupak pred Sudom mogu dobrovoljno pokrenuti domaće i strane fizičke, odnosno pravne osobe neovisno o složenosti i vrijednosti predmeta spora.

Prijavitelj može, ne navodeći razloge, povući prijavu u bilo kojem stadiju postupka pa tako i u žalbenom postupku, sve do donošenja drugostupanjske odluke.

Radnje u postupku potrošač može poduzimati osobno ili putem punomoćnika koji može, ali i ne mora biti odvjetnik, dok pravnu osobu (trgovca) u postupku može zastupati zastupnik po zakonu ili djelatnik po punomoći, prokurist ili odvjetnik po punomoći.

Sud će odbaciti prijavu rješenjem (na temelju članka 23. Pravilnika):

  1. Ako prijavljeni nije član Hrvatske gospodarske komore ili je prestao postojati;
  2. Ako je prijava podnesena zbog povrede o kojoj je Sud već raspravljao i odlučio;
  3. Ako je prijava podnesena zbog povrede o kojoj je pred Sudom zaključena nagodba;
  4. Ako je prijava podnesena po proteku roka za podnošenje prijave ili
  5. Ako iz navoda sadržanih u prijavi proizlazi da Sud nije nadležan za odlučivanje u toj pravnoj stvari.

Najčešće povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja) zbog kojih se podnose prijave ovome Sudu su:

  • prodaja proizvoda ili pružanje usluga loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete;
  • svjesno preuzimanje obveza bez namjere da ih se ispuni;
  • namjerno zaključivanje nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i usluga;
  • neistinita reklama na štetu drugih trgovačkih društava ili potrošača;
  • svjesno postupanje kojim se drugima može prouzročiti šteta;
  • prekoračenje dopuštene samopomoći radi pribavljanja ili zaštite svojih prava;
  • povrede odredbi strukovnih kodeksa u pogledu članica na koje se kodeks primjenjuje;
  • postupak ili propust usmjeren na rušenje ugleda drugih gospodarstvenika.

Sud časti djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud.

Prvostupanjski postupak jamči strankama dvojaki način rješavanja sporova, i to:

  1. Prethodnim postupkom mirenja – prvi stadij postupka. Nagodbe zaključene u tom postupku imaju svojstvo ovršne isprave.
  2. Raspravama pred prvostupanjskim vijećem i donošenjem presude – drugi stadij postupka, koji se provodi ako stranke ne postignu nagodbu ili ne pristupe mirenju.

Stranke su zaključivale nagodbu i u raspravnom postupku pred prvostupanjskim vijećem. Nagodbe zaključene u raspravnom postupku obvezujuće su za stranke, kao i nagodbe zaključene u prethodnom postupku mirenja i ovršne su isprave.

Ako uredno pozvan prijavitelj izostane s rasprave, a svoj izostanak ne opravda u roku od osam dana od dana održavanja rasprave, smatrat će se da je povukao prijavu, o čemu će predsjednik Vijeća donijeti rješenje. Rasprave se mogu održavati i u odsutnosti uredno pozvanoga prijavljenog.

Djelovanje Suda je decentralizirano. Prethodne postupke mirenja moguće je, kada su za to ispunjeni propisani uvjeti, provoditi, a u slučaju neuspješnog mirenja odrediti prvostupanjsko vijeće i održati ročišta, u sjedištu neke od županijskih komora. Radi toga su određeni i voditelji postupka Suda po županijskim komorama, a na listu sudaca imenovani su suci iz cijele Hrvatske. Time je zadovoljeno načelo pristupa Sudu te zajamčena geografska pokrivenost.

Ako stranke ne postignu mirno rješenje spora u prethodnom postupku mirenja, a u daljnjem se postupku utvrdi odgovornost članice, Sud može presudom izreći mjere društvene stege:

  • Opomenu,
  • Javnu opomenu uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore,
  • Javnu opomenu uz objavljivanje u tisku i na web-stranici Hrvatske gospodarske komore.

U dosadašnjim postupcima Sud je primjenjivao sve spomenute mjere.

U drugostupanjskom postupku Sud odlučuje o žalbama podnesenim protiv prvostupanjskih presuda i rješenja. Stranke mogu žalbu predati Sudu neposredno u pisanom obliku ili poslati poštom, odnosno poslati putem elektroničkog obrasca za podnošenje žalbe.

Sud sudi u vijećima od po tri suca u prvostupanjskom postupku i po pet sudaca u drugostupanjskom postupku.

U potrošačkim sporovima:

  • U prvom stupnju sudi vijeće sastavljeno od predsjednika vijeća – nezavisnog pravnog stručnjaka, jednog člana s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz redova potrošača i jednog člana s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz reda trgovaca – članica Hrvatske gospodarske komore,
  • U drugom stupnju sudi vijeće sastavljeno od predsjednika vijeća i dvaju članova vijeća pravne struke te jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz redova potrošača i jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz reda trgovaca – članica HGK.

Sud ne obavlja poslove pravne pomoći, ali stranke mogu prije pokretanja postupka, neposredno ili putem interneta, e-maila ili brošure, dobiti potpunu informaciju o nadležnosti Suda, o mjerama koje može izricati, o tijeku postupka, o obveznim elementima prijave te o karakteristikama ovog oblika izvansudskog rješavanja sporova.

Sud je objavio:

Sud vodi i registar pravomoćno izrečenih mjera te na zahtjev članice izdaje uvjerenje o neizricanju mjere kao dokaz njezina ugleda. Za izdavanje uvjerenja ne naplaćuje se pristojba. Takva su uvjerenja izdavana u svrhu:

  • sudjelovanja članica na javnim natječajima,
  • izdavanja ili produženja licencije za obavljanje cestovnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu,
  • obavljanja taksi službe,
  • upisa stranih tvrtki u Registar uvoznika,
  • izdavanja licencije za prijem učenika na naukovanje.