Hrvatska se mora brendirati kroz turizam


Objavljeno: 24. 10. 2016. , Ažurirano: 02. 11. 2016.


„Hrvatska ima vrhunsku kvalitetu, a po tome ćemo biti prepoznatljivi u svijetu tek kada se brendiramo. Isto je s našom prehrambenom industrijom. Zajednički brend učinit će ju globalno konkurentnom“, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na stručnom skupu „Hrana kao brend“ te dodao kako će rezultate zasigurno donijeti pilot-projekt Gourmet Hrvatska Klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora (HKK PPS).

Predsjednik Klastera Zvonimir Novak istaknuo je da kada govorimo o nacionalnom brendiranju prehrambeno-prerađivačkog sektora moramo imati cjelovit pristup jer ćemo na taj način unaprijediti konkurentnost, privući investicije, ali i potaknuti razvoj turizma. „Za brendiranje Hrvatske najviše je do sada i učinio turistički sektor, no riječ je o cijelom lancu koji se kreće od poljoprivrede preko prerade i turizma do marketinga“, ističe Novak.

Predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović upozorava kako je Hrvatska bez identiteta izišla na europsko tržište od 500 milijuna ljudi i da to moramo promijeniti.

HGK je u 20 dana provela proceduru zaštite slavonskog kulena i za to sam im jako zahvalan“, rekao je Tomislav Galović, direktor tvrtke Kulin Galović te dodao kako smatra da je brendiranje jedina dodana vrijednost za sve proizvođače. Gospodarstvenici slično razmišljaju pa tako tajnik Vinistre Krešo Juričić kaže da IQ znak omogućuje potrošaču da prepozna ona istarska vina čija je kvaliteta viša od kvalitete koju propisuje zakon za kvalitetna vina sa zemljopisnim porijeklom. + „

 „Potrošači vjeruju znakovima kvalitete, kao što vjeruju našim brendovima i spremni su za takve proizvode izdvojiti više novca. Trenutno je čak 60 posto, od 221 domaćeg proizvoda koji nose znakove kvalitete HGK, iz prehrehrambenog sektora“, kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković te istaknula da bi svima glavni cilj trebao biti veća dodana vrijednost proizvoda sa znakovima kvalitete, bez obzira na to ostvaruje li se ona na domaćem tržištu ili u izvozu.

Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se brend ne može nametnuti. „Prvo moramo naći tržište i vidjeti što možemo ponuditi. To ovisi o tržištu, a ne o instituciji“, ističe Orenda.

 „Mi smo mala, ali raznolika zemlja. Našu bogatu kuhinju sigurno možemo brendirati, pogotovo ako uspijemo ostvariti da se turizam djelomično s mora preseli i na kontinent“, kaže Žaklina Marta Bogdanić iz Agrokora

Direktor Stella Croatice Andrija Polić je zaključio da su naši proizvođači premali i da moramo zajednički, pod nacionalnim brendom, izlaziti na strano tržište, a direktor Jadranka hotela Goran Filipović vjeruje da gostima moramo ponuditi poljoprivredne proizvode koji su rasli u blizini lokacije gdje ih prodajemo. „Počnimo izvoziti u Hrvatsku jer turizam je najjači izvoz za naše proizvode“, rekao je Filipović i dodao da Lošinjska Jadranka snabdijeva svoje hotele hranom iz 60-ak hrvatskih OPG-ova  pa su tako nedavno bili u Baranji u OPG-u Orlov put te u požeškoj Zlatnoj dolini.

Direktorica sektora Istraživanja i razvoja Podravke Jasmina Ranilović kaže kako je Vegeta sasvim sigurno jedan od naših najjačih brendova internacionalne prepoznatljivosti te je dodala kako je od ključne važnosti moć razumijevanja želja i navika potrošača.

Goran Buturac s Ekonomskog instituta kazao je da su naši proizvodnja i izvoz nedostatni. „Trebamo dvostruko više poduzetnika i proizvoda da stvorimo gospodarstvo kojem će prehrambeno-prerađivačka industrija biti pokretački motor“, ističe Buturac te dodaje da prehrambeno-prerađivačka industrija trenutno čini oko 24% ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj i zapošljava 20% zaposlenih u zemlji.

Stručni skup „Hrana kao brend“ organizira Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora.