Stopa nezaposlenosti najniža od prosinca 2008. godine

Izvor: Pixabay
Stopa nezaposlenosti najniža od prosinca 2008. godine
Objavljeno: 22. 07. 2016. , Ažurirano: 18. 02. 2020.
Iako smo prema razini broja nezaposlenih prijavljenih na HZZ-u sustigli (i prestigli) posljednju pretkriznu 2008. godinu, stopom registrirane nezaposlenosti to još nismo uspjeli, barem prema dosad objavljenim privremenim podacima.

Izvor: Pixabay
Naime, treba naglasiti da se pri dugoročnijim usporedbama (godinama prije 2015. godine), pa tako i onih s 2008. godinom, mora uzeti u obzir činjenica da postoji metodološki lom u seriji podataka (od 2015. godine postoji nova metodologija za prikupljanje podataka o broju zaposlenih u pravnim osobama) te da se trenutno za ovu godinu raspolaže samo s privremenim podacima koji su se dosad uvijek pokazali nižima od konačnih.
Uzevši sve navedeno u obzir, u lipnju ove godine stopa nezaposlenosti pala je do 13,6% ostvarivši time nižu razinu nego svih prethodnih godina krize, no ne i posljednje pretkrizne godine. Naime, u lipnju 2008. godine ostvarena je niža stopa nezaposlenosti (12,4%), i to pri blago višoj razini nezaposlenosti (za 2 799 osoba) te znatno višoj razini aktivnog stanovništva. Iako će podaci o stanju broja zaposlenih i aktivnog stanovništva za lipanj biti objavljeni tek krajem mjeseca, iz stope nezaposlenosti i broja nezaposlenih vrlo se lako i dosta precizno mogu već sada izračunati njihove vrijednosti. Prema njima, broj se zaposlenih u lipnju nakon šest mjeseci vratio iznad 1,4 milijuna, a aktivno se stanovništvo povećalo (prvi put nakon šest mjeseci) do razine od oko 1,614 milijuna. No u usporedbi s lipnjem 2008. godine, stanje zaposlenosti i aktivnosti još je daleko nepovoljnije: broj je zaposlenih manji za oko 173 tisuće, a aktivno stanovništvo za oko 183 tisuće. Ovako velike razlike pokazuju da je stanje zaposlenosti realno značajno lošije i kad se uzmu u obzir metodološke promjene i kad se uzme u obzir činjenica da je riječ o privremenim podacima.
Naime, u okolnostima pojačane ekonomske emigracije i loših demografskih kretanja koja statistički povoljno utječu na nezaposlenost, a statistički nepovoljno na zaposlenost i aktivnost, naoko nešto povoljnije stanje na tržištu rada više je oslonjeno upravo na dobra kretanja u segmentu nezaposlenosti nego u segmentu zaposlenosti. Za dinamičnije kratkoročne pomake u zaposlenosti potrebna je snažnija dinamika gospodarske aktivnosti, a za dugoročnije, rješavanje strukturnih slabosti tržišta rada i strukturnih slabosti cijele ekonomije te konkretnija demografska i migrantska politika.