Izvor: Shutterstock

Zakon o zaštiti potrošača – najčešća pitanja i odgovori


Objavljeno: 01. 08. 2016. , Ažurirano: 30. 08. 2016.


Slijedom brojnih upita naših članica u Sektoru za trgovinu, Odjelu za zaštitu potrošača, Hrvatske gospodarske komore izrađen je set pitanja i odgovora vezano za implementaciju Zakona o zaštiti potrošača u praksu.

Trebaju li proizvodi koji su proizvedeni u EU imati deklaracije na hrvatskom jeziku ili su dovoljne deklaracije na engleskom jeziku?

Propisano je da proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje: osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda te naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije. Podaci moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču. Ako su napisani na više jezika, tada moraju biti napisani na isti način kao i na hrvatskom jeziku. Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom poput hrane, dječjih igračaka i dr. (više: članak 6).

Je li nakon vraćanja već kupljenoga proizvoda obveza nas kao trgovca kupcu vratiti novac ili je moguća zamjena za drugu robu?

Iako prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac nije obvezan zamijeniti proizvod ako nema nedostatak, sukladno s Posebnim uzancama u trgovini na malo (više: NN 16/95, točka 85), kada potrošač želi kupljenu ispravnu i neupotrebljavanu robu zamijeniti drugom u prodavaonici u kojoj ju je kupio, smatra se dobrim poslovnim običajem da trgovac udovolji želji potrošača.

Što se sukladno sa Zakonom o zaštiti potrošača podrazumijeva pod posebnim oblicima prodaje?

Pod posebnim oblicima prodaje podrazumijevaju se: akcijska prodaja, sezonsko sniženje, rasprodaja, prodaja proizvoda s greškom,prodaja proizvoda kojem istječe rok uporabe te ostali oblici prodaje poput primjerice Dana vina, Žute srijeda, Late Night Shoppinga, Dana piva, Dana kestena, Dana čarapa i dr.

Što Zakon o zaštiti potrošača podrazumijeva pod sezonskim sniženjem?

Sukladno Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača (NN 110/2015) pod sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. (više: članak 7. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Kad se provodi sezonsko sniženje?

Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja sezonsko sniženje (NN 135/2015) odvija se dva puta godišnje.
Zimsko sezonsko sniženje započinje od 27. prosinca.
Ljetno sezonsko sniženje započinje od 1. srpnja. (više: članak 2.Pravilnika)

Koliko traje sezonsko sniženje?

Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, računajući od datuma početka propisnih termina sezonskog sniženja. (više: članak 2. Pravilnika).

Kako se iskazuju cijene tijekom sezonskog sniženja?

U okviru sezonskog sniženja, redovna cijena i nova snižena cijena iskazuju se jasno, vidljivo i čitljivo. (vidi: članak 3. Pravilnika)

Da li trgovac može nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni i nakon proteka sezonskog sniženja?

Ukoliko nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, s tim da  nije dopušteno takvu prodaju oglašavati kao sezonsko sniženje. (više: članak 4. Pravilnika).

Što je akcijska prodaja?

Sukladno izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. (više: članak 6. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Koliko akcijska prodaja može trajati?

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača ukinuto je ograničenje trajanje akcije od trideset dana, ali se trgovac dužan držati poštene poslovne prakse.

Koliki mora biti razmak između akcija za iste proizvode?

Pri planiranju promotivnih aktivnosti potrebno je voditi računa o tome da se ne prekrše odredbe Zakona o zaštiti potrošača kojima je uređena nepoštena poslovna praksa (više: članci 30 – 35).

Koje su obveze trgovca ako prodaje proizvod s greškom?

Ako trgovac prodaje proizvod koji ima grešku, mora jasno, vidljivo i čitljivo označiti na proizvodu ili na prodajnome mjestu da je riječ o prodaji proizvoda s greškom te upoznati potrošača s tim o kakvoj je greški na proizvodu riječ (više: članak 22).

Kako mora biti označen proizvod kojem istječe rok uporabe?

Proizvod koji se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer mu istječe rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe (više: članak 23).

Što je rasprodaja?
Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni  koje se provodi u slučaju:

– prestanka poslovanja trgovca

– prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim prostorijama

– prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca

– kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo

– obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama

Kojim su propisima uređena prava kupca (pravne osobe) prema dobavljačima iz RH i iz EU-a?

Na prava trgovca prema dobavljačima iz Republike Hrvatske i Europske unije kao i na obveze trgovca kao dobavljača u kupoprodajnom odnosu prema kupcima – veletrgovcima odnosno međusobni odnosi navedenih stranaka uređuju se sukladno s odredbama Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15).

Koji se zakoni primjenjuju na odnose potrošača i trgovaca u slučaju materijalnog nedostatka na proizvodu?

U slučaju materijalnog nedostatka na proizvodu, na odnose potrošača i trgovca primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o odgovornosti za materijalne nedostatke stvari.

 Kojim je zakonom uređena problematika jamstva za ispravnost prodane stvari?

Problematika jamstva za ispravnost prodane stvari uređena je člancima 423. do 429. Zakona o obveznim odnosima (više: NN 35/04, 41/10 i 125/11). Ako proizvođač jamči za ispravnost stvari u tijeku određenog vremena, računajući od dana njezine predaje kupcu, kupac može, ako stvar nije ispravna, zahtijevati i od prodavatelja i od proizvođača da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne učini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar, bez obzira na to kada se nedostatak pojavio. Prodavatelj odnosno proizvođač dužan je o svom trošku prenijeti stvar do mjesta gdje se treba popraviti, odnosno zamijeniti te popravljenu odnosno zamijenjenu stvar vratiti kupcu (više: članak 423, 424 i 427).

Koje su nove obveze trgovaca u vezi s podnošenjem pisanog prigovora potrošača?

Trgovac je dužan omogućiti potrošaču podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak kao i podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte. Trgovac je dužan u poslovnim prostorijama vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora. Trgovac koji pruža javnu uslugu dužan je na ispostavljenom računu vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora. Trgovac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na pisani prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora.

Tko je nadležan za inspekcijske poslove zaštite potrošača?

Inspekcijske poslove zaštite potrošača preuzelo je Ministarstvo gospodarstva 1. siječnja 2014. godine. Nadzor nad provedbom ovog Zakona obavljaju tržišni inspektori Ministarstva gospodarstva u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonom (više: članak 134).