Specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam Rast prometa u trgovini na malo 3,5 posto godišnje MAGROS 2017. – stručna konferencija s temom Digitalne trgovine Predsjednica RH posjetila akciju Kupujmo hrvatsko na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

Specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam

Rast prometa u trgovini na malo 3,5 posto godišnje

MAGROS 2017. – stručna konferencija s temom Digitalne trgovine

Predsjednica RH posjetila akciju Kupujmo hrvatsko na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

Najčešća pitanja

Što predstavlja Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe?

Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe i služi za pravilnu primjenu mjera ekonomske politike kao npr.:

  • antidampinških i kompenzacijskih carina;
  • uvoznih i izvoznih kvota za određene države;
  • embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine države;
  • izvoznih poticaja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i sl.
  • za razne druge potrebe kao npr. izvozni postupak, označavanje „Made in..“, javnu nabavu, razna financiranja projekata i sl.

Kako mi možete pomoći u pronalaženju prikladnih prodajnih kanala na stranim tržištima?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u preko 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi Vam šaljemo 2 obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi se trebao popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil Vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ukoliko zatim bude upita za Vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjem da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako Vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

 

Ima li trgovac obvezu da nakon vraćanja već kupljenoga proizvoda vrati kupcu novac ili je moguća zamjena za drugu robu?

Iako prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac nije obvezan zamijeniti proizvod ako nema nedostatak, sukladno s Posebnim uzancama u trgovini na malo (više: NN 16/95, točka 85), kada potrošač želi kupljenu ispravnu i neupotrebljavanu robu zamijeniti drugom u prodavaonici u kojoj ju je kupio, smatra se dobrim poslovnim običajem da trgovac udovolji želji potrošača.

Što je sezonsko sniženje?

Sukladno Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača (NN 110/2015) pod sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. (više: članak 7. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Kad se provodi sezonsko sniženje, koliko traje i kako se iskazuju cijene?

Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja sezonsko sniženje (NN 135/2015) odvija se dva puta godišnje.

Zimsko sezonsko sniženje započinje od 27. prosinca.
Ljetno sezonsko sniženje započinje od 1. srpnja. (više: članak 2.Pravilnika)

Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, računajući od datuma početka propisnih termina sezonskog sniženja. (više: članak 2. Pravilnika).

U okviru sezonskog sniženja, redovna cijena i nova snižena cijena iskazuju se jasno, vidljivo i čitljivo. (vidi: članak 3. Pravilnika).

Može li trgovac nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni i nakon proteka sezonskog sniženja?

Ukoliko nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, s tim da  nije dopušteno takvu prodaju oglašavati kao sezonsko sniženje. (više: članak 4. Pravilnika).

Što je akcijska prodaja i koliko može trajati?

Sukladno izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. (više: članak 6. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača ukinuto je ograničenje trajanje akcije od trideset dana, ali se trgovac dužan držati poštene poslovne prakse.

Kako se mogu upisati u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Kandidat za agenta na obrascu I.-1 (dostupan je na linku) podnosi zahtjev za upis u Imenik agenata na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Kandidat zahtjevu prilaže dokaze o:

  • najmanje srednjoj stručnoj spremi (preslika svjedodžbe),
  • položenome stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina (preslika potvrde o položenom stručnom ispitu za agenta)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstva dostaviti će rješenje o upisu agenta u Imenik HGK, temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis agenta u Imenik.

Koje podatke sadrži Registar agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Imenik sadrži slijedeće podatke:

  • Registarski broj upisa u Imenik
  • Datum upisa
  • Broj i datum rješenja Ministarstva o upisu agenta u Imenik
  • Podaci o agentu: ime, prezime, stručna sprema, datum polaganja ispita za agenta.
  • Podaci o poslovnom subjektu u kojem je agent zaposlen: matični broj, oznaku da li se radi o trgovačkom društvu, trgovcu pojedincu ili obrtniku, naziv i sjedište, telefon, fax, e-mail

Agent je dužan svaku promjenu podataka koji se evidentiraju u Imeniku prijaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sektor za trgovinu, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, e-mail: nekretnine@hgk.hr,  tel: 01/4561-664, fax: 01/4561-542 u roku 30 dana od dana nastanka promjene radi upisa promjene u Imenik.

Kako se mogu upisati u Registar posrednika u prometu nekretnina?

Da bi posrednik mogao započeti obavljati svoju djelatnost mora podnijeti zahtjev (dostupan je na linku) za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Zahtjev mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:

  • temeljni akt društva: društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnicu, (preslika)
  • rješenje trgovačkog suda o upisu u sudski registar, odnosno Izvadak iz obrtnog registra (preslika)
  • obavjest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD
  • ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina (preslika)
  • ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika, i to za svotu osiguranja najmanje od 200.000,00 kuna po jednome štetnom događaju, odnosno 600.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini. (preslika)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstvo dostaviti će Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina Hrvatskoj gospodarskoj komori temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis posrednika u Registar posrednika u prometu nekretnina.

Kakvo treba biti osiguranje od odgovornosti za štetu u prometu nekretninama i koje police osiguranja se priznaju?

Posrednik od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, može biti osiguran i kod osiguravatelja u državi članici EU-a i europskog gospodarskog prostora.

To znači da se inozemna polica osiguranja može priložiti zahtjevu za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina.

Naplata posredničke naknade prilikom u prometu nekretnina

Vezano za prava i obveze posrednika i nalogodavca, te vezano za naplatu posredničke naknade Zakon o posredovanju u prometu nekretnina (Narodne novine, br. 107/2007., 144/2012. i 14/2014.), u daljnjem tekstu Zakon, sadrži slijedeće ključne odredbe:

Zakon u članku 15. stavku 1. propisuje da se posrednik ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina obvezuje da će nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi pregovaranja i sklapanja određenoga pravnog posla o prijenosu ili osnivanju određenoga prava na nekretnini, a nalogodavac se obvezuje da će mu isplatiti određenu posredničku naknadu ako taj pravni posao bude sklopljen.

Sukladno članku 2. stavku 7. Zakona, nalogodavac je fizička ili pravna osoba koja s posrednikom u prometu nekretnina sklapa pisani ugovor o posredovanju (prodavatelj, kupac, zakupnik, zakupodavac, najmodavac, najmoprimac i drugi mogući sudionici u prometu nekretnina). Da bi se, prema navedenoj zakonskoj definiciji, netko smatrao nalogodavcem isti treba angažirati agenciju za promet nekretnina koja bi mu pomogla pronaći nekretninu prema određenim kriterijima i karakteristikama. U tom slučaju, nalogodavac mora s agencijom sklopiti ugovor o posredovanju. Na temelju sklopljenog ugovora o posredovanju, nalogodavac je, nakon obavljenog posla, obvezan agenciji platiti posredničku naknadu. S druge strane, zainteresirana strana (kupac, najmoprimac) koja je oglas agencije za nekretninu pročitala u novinama ili je oglas za nekretninu vidjela u ponudi na internetskim stranicama agencije nije nalogodavac te s toga nije u obvezi platiti agenciji posredničku naknadu. Obveza plaćanja posredničke naknade proizlazi isključivo za nalogodavca (osobu koja je, na temelju ugovora o posredovanju, angažirala agenciju da za njega posreduje).

Sukladno Zakonu, ugovor o posredovanju u prometu nekretnina sklapa se u pisanome obliku i na određeno vrijeme. Ako ugovorne strane ne dogovore rok na koji sklapaju ugovor o posredovanju, smatra se da je ugovor o posredovanju sklopljen na određeni rok od 12 mjeseci koji se može, sporazumom stranaka, više puta produžiti anexom ugovora (članak 15. stavak 2. i 3. Zakona). Ugovorom se odredbe Zakona ne mogu isključiti, odnosno ograničiti, osim ako je u vezi s pojedinom odredbom izričito dopušten drukčiji dogovor ugovornih strana, odnosno drukčiji dogovor u očitome interesu nalogodavca (članak 15. stavak 5. Zakona).

Kod ugovora o posredovanju u prometu nekretnina Zakon razlikuje bitne sastojke ugovora od onih fakultativnih. U tom smislu, u ugovoru sklopljenom između posrednika i nalogodavca moraju osobito biti navedeni sljedeći podaci o:

  • posredniku,
  • nalogodavcu,
  • vrsti i bitnome sadržaju posla za koji posrednik posreduje,
  • posredničkoj naknadi te
  • mogućim dodatnim troškovima koji nastanu kad posredni u dogovoru s naručiteljem obavlja za njega i druge usluge u vezi s poslom koji je predmet posredovanja (članak 15. stavak 6. Zakona).

Ugovor o posredovanju u prometu nekretnina može sadržavati i druge podatke u vezi s poslom za koji se posreduje npr.:

  • rok i uvjete isplate posredničke naknade,
  • podatke o osiguranju od odgovornosti,
  • uvjete osiguranja isplate posredničke naknade i sl (članak 15. stavak 7. Zakona).

Visinu posredničke naknade, posrednik i nalogodavac, slobodno određuju ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina (članak 27. Zakona).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina iz 2012.godine (Narodne novine, broj:144/2012.), ukinuta je visina iznosa fiksne minimalne i maksimalne posredničke naknade te je određivanje iste prepušteno slobodnom ugovaranju stranaka i liberalizaciji na tržištu nekretnina, sukladno EU pravu unutarnjeg tržišta usluga.

Posrednik stječe pravo na posredničku naknadu tek nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao, osim ako posrednik i nalogodavac nisu ugovorili da se pravo na plaćanje naknade stječe pri sklapanju predugovora (članak 28. stavak 1. Zakona). U trenutku sklapanja ugovora o posredovanju pravo posrednika na posredničku naknadu nastaje uvjetno što znači da se posrednikovo pravo na posredničku naknadu ostvaruje tek sklapanjem ugovora za koji je i posredovao odnosno sklapanjem predugovora ukoliko su posrednik i nalogodavac tako ugovorili. Posrednik ne može zahtijevati djelomično plaćanje naknade unaprijed, odnosno prije sklapanja ugovora, odnosno predugovora. Troškove dodatnih usluga u vezi s poslom koji je predmet posredovanja posrednik može naplatiti u visini stvarnih troškova ako je to posebno ugovoreno između posrednika i nalogodavca (članak 28. stavak 2. Zakona).

Zakon u članku 15. stavku 4. daje mogućnost da se, ako nije drukčije propisano predmetnim Zakonom, na obvezni odnos između posrednika i nalogodavca primjenjuju odredbe općeg propisa obveznog prava. Konkretno, primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.), dalje u tekstu: ZOO. ZOO u člancima 835.-848. regulira Ugovor o posredovanju te proviziju na koju posrednik ima pravo temeljem Ugovora o posredovanju. Sukladno članku 847. ZOO-a ako drukčije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana može zahtijevati od svake strane samo polovicu provizije i naknadu troškova ako je naknada troškova ugovorena, a posrednik je dužan da se s pažnjom dobrog gospodarstvenika skrbi o interesima obiju strana između kojih posreduje. Ali i u tom slučaju nalog za posredovanje i ugovor moraju biti sklopljeni u pismenom obliku.

Svako drugačije postupanje predstavlja kršenje Zakona. U slučajevima postupanja suprotno odredbama Zakona, odnosno nezakonito postupanje agencija u prometu nekretnina potrebno je prijaviti nadležnim inspekcijskim tijelima.

Članak 31. stavak 2. Zakona, propisuje da inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona provode nadležni inspektori sukladno posebnim propisima. U tom smislu, sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br.:150/2011., 22/2012., 39/2013., 125/2013. i 148/2013.), gore navedeni inspekcijski nadzor obavlja Ministarstvo financija-Carinska uprava.

Na koga se odnosi Zakon o uslugama?

Zakonom o uslugama (Narodne novine, broj: 80/2011.), u daljnjem tekstu: Zakon, u hrvatsko zakonodavstvo implementirana je Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Predmetni Zakon u Republici Hrvatskoj uređuje opći pravni okvir za slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana te obuhvaća veliki broj uslužnih djelatnosti koje se naplaćuju.

Zakon se primjenjuje na usluge koje pružaju pružatelji usluga s pravom na poslovni nastan na teritoriju Republike Hrvatske ili u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, u daljnjem tekstu: država ugovornica EGP-a. Zakon se ne primjenjuje na pružatelje usluga sa poslovnim nastanom izvan teritorija država ugovornica EGP-a.

Zakon predstavlja horizontalni propis te ne uređuje i ne propisuje posebne uvjete za obavljanje pojedine uslužne djelatnosti. Propisivanje pojedinačnih uvjeta i postupaka za obavljanje i pružanje određenih uslužnih djelatnosti u nadležnosti je sektorskih propisa.

Temeljem Zakona, ukoliko pružatelj usluge već ima poslovni nastan u jednoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora (EGP), a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati privremeno ili povremeno, nije dužan poslovno se nastaniti u Republici Hrvatskoj. Naime, ako pružatelj usluge u nekoj od država ugovornica EGP-a ima poslovni nastan, a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati povremeno/privremeno u tom slučaju pružatelj usluge može (ali ne mora) imati sekundarni poslovni nastan (sjedište ili podružnica). U tom slučaju može se pozvati na slobodu pružanja usluga.

Slobodu pružanja usluga obilježava odsutnost stabilnog i kontinuiranog sudjelovanja u gospodarskom životu države domaćina. Sloboda prekograničnog pružanja usluga znači da ako pružatelj usluge ima jedan poslovni nastan, ne mora imati i drugi ako uslugu pruža privremeno ili povremeno. Činjenica da je aktivnost privremena ne znači da pružatelj ne smije posjedovati neku vrstu infrastrukture u državi članici u kojoj pruža uslugu, kao na primjer ured, poslovne prostore ili savjetovalište, ukoliko je takva infrastruktura nužna za pružanje dotične usluge.

S druge strane, ukoliko pružatelj usluge svoje usluge želi u Republici Hrvatskoj pružati stalno, tada je dužan poslovno se nastaniti sukladno pravnim propisima Republike Hrvatske. Poslovni nastan iziskuje integraciju u gospodarstvo države domaćina, što uključuje pridobivanje primatelja usluge u toj državi na osnovi stabilnog sjedišta poslovanja. Poslovni nastan označava stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti od strane pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom. Poslovni nastan obilježava trajno pružanje usluga s time da isti ne mora biti u obliku društva kćeri, podružnice ili agencije, ali mora uključivati ured kojim upravlja osoblje pružatelja ili neovisna osoba, trajno ovlaštena da djeluje u ime tvrtke.

Pri razlikovanju slobode pružanja usluga i poslovnog nastana treba voditi računa ne samo o vremenskom trajanju, nego i o redovitosti, periodičnosti i stalnosti pružanja usluga. Slijedom navedenog proizlazi, a sukladno zaključcima Suda EU, da se ne smiju određivati opća vremenska ograničenja radi razlikovanja između poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Da li se radi o povremenom, privremenom ili trajnom pružanju usluga procjenjuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve gore navedene kriterije.

Što je EU potvrda i čemu služi?

EU potvrda izdaje se hrvatskim pravnim i fizičkim osobama za neometano pružanje usluga na tržištu država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije. Izdaje se posebno za svaku državu članicu ovisno o prostoru gdje se namjerava pružati usluga tj. obavljati djelatnost.

Izgled i sadržaj EU potvrde propisan je Pravilnikom o izdavanju EU potvrde NN 123/15, a njome se potvrđuje da je osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnostima te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom.

Hrvatska gospodarska komora je nadležna za izdavanje EU potvrde za pravne osobe, a zahtjevi se šalju u Odjel za poslovne informacije, mail: info@hgk.hr.

Trebaju li proizvodi koji su proizvedeni u EU imati deklaracije na hrvatskom jeziku ili su dovoljne deklaracije na engleskom?

Propisano je da proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati barem osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji, primjerice: naziv, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav, svojstva i tehnička obilježja te naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije.

Podaci moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču.

Ako su napisani na više jezika, moraju biti napisani istovjetno hrvatskom jeziku.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom, poput hrane, dječjih igračaka i dr.

Više: članak 6 Zakona o zaštiti potrošača

Kako roba stječe nepreferencijalno podrijetlo?

EU nepreferencijalna pravila podrijetla propisana su:

  • člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća br. 2913/92 (Carinski zakonik Zajednice SL L 302/1992) i
  • člancima 35. do 65. i prilozima 9. do11. Uredbe Komisije br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice – SL L 253/1993).

Roba može steći nepreferencijalno podrijetlo na jedan od dva načina, ovisno je li:

 - u cijelosti dobivena u jednoj državi ili

 - se proizvodi u više država – podrijetlom se smatra država u kojoj je prošla posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u za to opremljenoj tvrtki koja dovodi do proizvodnje novih proizvoda ili predstavlja važnu fazu proizvodnje.

Kriterij posljednje bitne gospodarski opravdane obrade ili prerade može se dokazati na slijedeća tri načina:

  1. promjena tarifnog broja
  2. zadovoljena pravila iz propisa obrade ili prerade nad robom bez podrijetla
  3. kriterij dodane vrijednosti

Kako možemo prijaviti projekt na EU natječaj i gdje možemo pronaći informacije o natječajima i fondovima Europske unije?

Kontaktirajte nas na telefon 044/522-583 ili na elektroničku adresu hgksk@hgk.hr. Hrvatska gospodarska komora organizira informativne radionice o objavljenim EU natječajima, kojima želi informirati poduzetnike o mogućnostima sufinanciranja razvojnih projekata sredstvima EU.

Pretražite našu Bazu s više od 500 EU projekata poslovnih savjetnika i pronađite konzultanta koji vam može pomoći pri pripremi natječajne dokumentacije odnosno prijavi projekta. Ovdje je baza EU projekata poslovnih savjetnika: http://www.hgk.hr/moj-eu-projekt.

Pregled svih najavljenih i trenutno otvorenih EU natječaja možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr.

 

Kako steći pravo uporabe znakova HGK "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko"?

Pravo uporabe znaka “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini “Hrvatske kvalitete”, a proizvedeni na području Republike Hrvatske ili su nastali/e kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.

Ukoliko Vaš proizvod ili usluga odgovaraju navedenom opisu potrebno je pokrenuti postupak za dodjelu prava uporabe znaka, kojeg možete pronaći na sljedećoj poveznici: http://znakovi.hgk.hr/kako-steci-pravo-uporabe-znaka.

 

Koje sajmove organizira i sufinancira HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva – popisa tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se tijekom godine planira organizirati kolektivni nastup. Popis je dostupan na sljedećoj poveznici: http://beta.hgk.hr/sajmovi-i-b2b-razgovori.

Ukoliko članica iskaže interes za sudjelovanje na pojedinom sajmu koji je u skladu s Planom promocije slijedi organizacija sajma, odnosno nude se opći uvjeti izlaganja koji uređuju odnos organizatora i izlagača.

 

Kako pokrenuti poduzetničku djelatnost?

HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske odnosno mjesto na kojem ćete dobiti sve informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva, otvaranje obrta i upis promjena u Registru poslovnih subjekata za postojeća trgovačka društva. Uz osnivanje trgovačkog društva i otvaranje obrta, HITRO.HR vam omogućava i pristup različitim državnim internetskim servisima.

 

Na koji se način određuje visina članarine HGK?

Sve članice obavezne su plaćati članarinu HGK čija visina ovisi o veličini tvrtke. Sve informacije i kriterije o visini članarine sadržane su u Odluci o financiranju HGK koju donosi Skupština HGK svake godine za sljedeću godinu. Odluku potražite na sljedećoj poveznici.

Moja tvrtka ne radi, a dobio sam ovrhu od Porezne uprave. Što trebam učiniti?

Ako je vaša tvrtka u stečaju potrebno je podnijeti zahtjev za oslobađanjem od članarine HGK koji mora potpisati osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva. Taj je zahtjev potrebno dostaviti na adresu HGK, Pravna služba, Rooseveltov trg 2, Zagreb, a uz zahtjev je potrebno priložiti dokumentaciju o provedenom postupku stečaja, odnosno Odluku o obustavi poslovanja stečajnog dužnika ili Rješenje o otvaranju stečajnog postupka dobivenog od nadležnog trgovačkog suda. Ukoliko se radi o stečajnom postupku po starom stečajnom zakonu, prije 2015. godine, potrebno je uz ovjereni zahtjev za oslobađanjem od članarine dostaviti Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nadležnog trgovačkog suda.

Ako je vaša tvrtka u likvidaciji potrebno je podnijeti potpisani zahtjev za oslobađanjem od članarine kojeg je potrebno dostaviti na adresu HGK, Pravna služba, Rooseveltov trg 2, Zagreb i uz njega priložiti Rješenje o upisu Odluke o likvidaciji trgovačkog društva u Sudskom registru trgovačkog suda.

Gdje se mogu pronaći podaci o trgovačkim društvima u Hrvatskoj?

Hrvatska gospodarska komora izradila je Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, bazu podataka o svim trgovačkim društvima registriranim u Hrvatskoj. Kao najcjelovitiji izvor podataka Registar služi članicama HGK i njihovim (potencijalnim) poslovnim partnerima iz zemlje i inozemstva kod dobivanje niza podataka obuhvaćenih izvještajima izrađenim po različitim kriterijima.
Registar pruža osnovne informacije o svakoj tvrtki, kao što su to opći podaci, predmet poslovanja, podaci o osobama za kontakt, članstvo u strukovnim udruženjima, financijski podaci te uvozno-izvozne aktivnosti svake pojedine članice. K tome, izrađuju se i izvješća na zahtjev stranaka, na temelju podataka iz Registra hrvatskih tvrtki, kombinacijom različitih kriterija, a ona mogu biti standardna (razvrstavanje prema djelatnosti i prema ukupnom prihodu) ili izvješća prilagođena zahtjevu pojedine stranke s ciljem zadovoljavanja njenih potreba za nekom detaljnijom informacijom. Podaci su dostupni na hrvatskom i engleskom jeziku. Više o tome može se saznati preko poveznice http://beta.hgk.hr/s-financijske-institucije-poslovne-informacije-i-ekonomske-analize/odjel-za-poslovne-informacije/registar-poslovnih-subjekata.

Tko se može baviti posredovanjem u prometu nekretnina?

Posredovanjem u prometu nekretnina mogu se uz naknadu baviti samo posrednici koji ispunjavaju uvjete sukladno odredbama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07, 144/12, 14/14).

Uvjeti za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, propisani su člancima 4.-14. Zakona, dok su odredbama članka 18. Zakona propisani opći uvjeti poslovanja.

Osnovni uvjeti koje posrednik treba ispuniti kako bi ishodio rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina i upisao se u Registar posrednika su da ima ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina, te da ima ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika.

Posrednik može započeti obavljati djelatnost posredovanja danom prijama Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, a koje donosi Ministarstvo gospodarstvo.

Što se treba nalaziti na deklaraciji proizvoda?

Općenito označavanje proizvoda uređuje Zakon o zaštiti potrošača u članku 6.:

Članak 6.

(1) Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje:

  1. osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda
  2. naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču.

(3) Ako su napisani na više jezika, podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti napisani na isti način.

(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.

Imajte na umu da postoje neke česte kategorije proizvoda, čije je označavanje propisano posebnim propisom, kao što su npr. dječje igračke, hrana, kozmetički proizvodi…

Gdje se može dobiti EU potvrda?

EU potvrdu za pravne osobe izdaje Hrvatska gospodarska komora na temelju Pravilnika o izdavanju EU potvrde (“Narodne novine”, broj 123/15).

Kontakt:

ODJEL ZA POSLOVNE INFORMACIJE
Tel: +385 1 4606 708
Fax: +385 1 4606 782

E-mail: info@hgk.hr

E-mail: amatulin@hgk.hr

Tel: + 385 (01) 4606 776

E-mail: ajambrecina@hgk.hr

Tel: +385 (01) 4606 774

Projekti i akcije

Predsjednik HGK: Ne želimo da u inozemstvo odlazi hrvatski hrast već h...

I poznati pružili potporu akciji 'Kupujmo hrvatsko'

Kupujmo hrvatsko: Potrošačko domoljublje zaustavit će krizu

Sljedeća akcija "Kupujmo hrvatsko" u rujnu u Zagrebu

Više od 150 izlagača na akciji Kupujmo hrvatsko u Rijeci

Stručni ispit za agenta posredovanja u prometu nekretnina

Gospodarstvenici Virovitičko-podravske županije na akciji ‘Kupujmo hrv...