Nina Šebečić Crnolatac i Ema Culi
Izvor: HGK

Konferencija Status direktne prodaje u RH: Direktnom prodajom do snažnijeg razvoja poduzetništva žena


Objavljeno: 28. 04. 2017. , Ažurirano: 28. 04. 2017.


"Direktna prodaja omogućava nova zapošljavanja te obavljanja dodatnog posla izvan radnog vremena. U svijetu se tom djelatnošću bavi 103 milijuna ljudi, a ostvaruju se prihodi od 183 milijarde američkih dolara. Na globalnoj razini direktna prodaja raste po godišnjoj stopi od 6,4 posto, a od 5,7 milijuna ljudi u direktnoj prodaji u EU 79 posto čine žene. U 2015. prihod direktne prodaje u Hrvatskoj iznosio je 26,5 milijuna eura, te je u prethodnom petogodišnjem razdoblju zbog krize smanjen za 25 posto", istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi na konferenciji Status direktne prodaje u Republici Hrvatskoj, u organizaciji HGK i Hrvatske udruge direktne prodaje održanoj 28. travnja u HGK.

"Uključivanje komorske Grupacije direktne prodaje u proces zakonodavnog reguliranja ove djelatnosti u prijašnjem razdoblju pridonijelo je razvoju struke te ugleda ove industrije na tržištu. Pokrenuta je inicijativa kako bi se ova djelatnost uredila na tržištu, a njezini su osnovni izazovi i problemi manjak legislative i porezni tretman prodavatelja uz visoke porezne stope", istaknula je Culi dodajući kako bi trebalo razmisliti o izradi dobrog poslovnog vodiča koji bi obuhvatio sva pitanja u vezi direktne prodaje. "Ljude treba informirati o obvezama koje imaju kada ulaze u određeni sustav samozapošljavanja", kazala je Culi.

"Poduzetništvo je vještina koja se može naučiti te usvojiti poduzetničke vještine i način razmišljanja. Poduzetnici imaju potencijal stvaranja novih radnih mjesta, a žene poduzetnice u EU važan su čimbenik u razvoju poduzetništva i zapošljavanja kroz ne tradicionalne načine ostvarivanja zarade. U honorarnom načinu zarade 75 posto je žena koje ostvaruju dodatne prihode kroz fleksibilno radno vrijeme. U Hrvatskoj u direktnoj prodaji, kojom se bavi 40.000 ljudi, sudjeluje 78 posto žena", istaknula je predsjednica Vijeća Hrvatske udruge direktne prodaje Nina Šebečić Crnolatac dodajući kako sustav direktne prodaje ženama pruža i mogućnost lakšeg ostvarivanja uloga žene, majke te domaćice.

Sudionici_800x450.jpg

Sudionici konferencije Status direktne prodaje u RH; Izvor: HGK.

Amwayevo i GfK-ovo globalno izvješće o poduzetništvu i statusu ženskog poduzetništva u RH predstavila je Gordana Vujević Hećimović iz GfK Croatia. Istraživanje je provedeno u lipnju prošle godine u 45 zemalja svijeta od kojih je 25 zemalja EU, a ispitano je 50.800 ljudi, dok je u Hrvatskoj sudjelovalo 1000 ispitanika. Prema poduzetništvu globalno 77 posto ljudi ima pozitivan odnos, a generacija Y (mlađi od 35 godina) i do 80 posto. U Hrvatskoj je 70 posto ispitanih pozitivno prema poduzetništvu, a 35 posto priželjkuje pokretanje vlastitog posla, dok je globalno njih 45 posto, a kod generacije Y i do 51 posto. Visoko obrazovani imaju pozitivan stav prema poduzetništvu kao i veći poduzetnički duh. Muškarci i žene imaju pozitivan stav prema poduzetništvu, a razlika je u percepciji mogućnosti pokretanja vlastitog posla. Motivacija za poduzetništvo kod generacije Y je samoostvarivanje, a kod muškaraca je jači motiv biti neovisan. U Hrvatskoj je veći pesimizam nego na globalnoj razini, trećina ispitanih smatra da će rasti trend samozapošljavanja, dok trećina smatra da će padati u sljedećih pet godina. Mladi i visokoobrazovani su u tom pogledu optimističniji. Prema regijama najveći je pesimizam u Slavoniji te Lici, Kordunu i Banovini. "Hrvatska je prema rezultatima na 35. mjestu od 45 zemalja uključenih u ovo istraživanje, a dobiveni su rezultati rasli prema istraživanju iz 2015. godine", napomenula je Vujević Hećimović.

Na okruglom stolu o položaju direktne prodaje u RH raspravljalo se o zaštiti potrošača u direktnoj prodaji, administrativnim barijerama za industriju, poreznom tretmanu direktnih prodavatelja, a riječi je bilo i o mogućnostima samozapošljavanja u okviru djelatnosti direktne prodaje te obavljanja dodatnog posla (tzv. part-time posla) u sklopu ove industrije, posebno za socijalno osjetljivije skupine društva.

Predsjednica Vijeća HUDP Nina Šebečić Crnolatac najvećim preprekama razvoju direktne prodaje u Hrvatskoj vidi u nedostatku regulatornog okvira, nepoticajnim državnim nametima koji destimuliraju uključivanje u ovu djelatnost te administrativnim barijerama, a problem kojega treba rješavati predstavlja i nedostatak informacija.

Voditeljica Službe za unaprjeđenje trgovine i tržišta Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Milica Nakić smatra kako je unatoč izmjenama i dopunama Zakona o trgovini 2014. godine, kada je iz njega isključena direktna prodaja koja ulazi u područje Zakona o zaštiti potrošača, općim je uvjetima regulirana primjena svih specifičnih oblika trgovine. "Direktna prodaja ima svoje mjesto u važećim zakonskim propisima te činimo sve kako bismo otklonili barijere u poslovanju direktne prodaje, no otvoreni smo i za razgovore o jasnijem zakonskom uređenju obavljanja direktne prodaje", istaknula je Nakić.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević istaknula je da su ugovori o radu u direktnoj prodaji destimulirajući i za poslodavce i za prodavatelje. "Potičemo i osnivanje zadruga koje bi objedinile osobe koje pokreću poslovni pothvat, kao i mjere stručnog osposobljavanja", kazala je Ivanković Knežević.

Voditeljica Službe za porez na dobit, dohodak i doprinose Ministarstva Financija Iva Uljanić Škreblin smatra kako porezi nisu najveći problem kod procesa samozapošljavanja. "Stope oporezivanja kod obrta i za samostalne djelatnosti iznose 14 posto, a provedeno je i porezno rasterećenje te su povećani osobni odbici na 45.600 kuna. Doprinosi kod drugog dohotka su smanjeni u pola na 17,5 posto", kazala je Uljanić Škreblin.