HGK i HŠ dogovorile transparentnu raspodjelu drvnih trupaca

„Nakon uspješnih pregovora Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK i Hrvatske šume (HŠ) potpisale su Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca kojim se određuje transparentna raspodjela drvnih trupaca po svakom proizvođaču, koji će moći izračunati koliko trupaca će primiti te planirati svoju proizvodnju“, istaknuo je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije Danijel Smiljanić na konferenciji za medije 27. prosinca u HGK na kojoj je tema bila aktualnosti oko opskrbe drvoprerađivača trupcima te naredni koraci Udruženja.

„Male pilane, koje čine 96% ukupnog broja proizvođača, prema sporazumu dobit će povećanje drvne sirovine za 20%, a finalni proizvođači namještaja dobit će 25% rabata na sve vrste drvne sirovine. Također će se osigurati 20.000 kubičnih metara hrasta lužnjaka za projekt proizvodnje namještaja u Vukovaru, istaknuo je Smiljanić.

U Pismu se, među ostalim, proklamira strateško opredjeljenje Udruženja prema kružnoj ekonomiji velikog broja malih i srednjih subjekata, naročito u ruralnim područjima Hrvatske jer se tako stvaraju pretpostavke za ekonomski rast i razvoj te ostanak stanovništva na tim područjima.

„Ovaj je sporazum od posebne važnosti na kojemu se u okviru Udruženja radilo već godinu i pol dana jer pokazuje da se u Hrvatskoj stvari mogu mijenjati na bolje, a on može biti predložak i za druge industrije“, istaknuo je član Udruženja Ivić Pašalić dodajući da drvo-proizvođači u RH, koji zapošljavaju 23.000 radnika i čine 10 posto hrvatskog izvoza, imaju pravo tražiti od državnih tijela da odlukama i mehanizmima pomognu hrvatsko gospodarstvo.

„Pismo razumijevanja je dokument potpisan na 10 godina i to je vrijeme u kojem je potrebno provesti restrukturiranje drvne industrije koja će biti ili perjanica razvoja ili tek sirovinska osnova“, rekao je Pašalić dodajući kako će Udruženje krenuti i korak dalje te će sami napisati prijedlog zakona o industrijskoj preradi drva i namještaja te pokretati niz drugih mjera kao što je pitanje povećanja preko noći troškova za struju iz obnovljivih izvora energije, koja je uglavnom iz vjetra. „Pojedinim tvrtkama troškovi su narasli i do četiri milijuna kuna. Uzima se iz naših prihoda, a potiču se drugi izvori energije“, rekao Pašalić te dodao „mi ne govorimo o problemima već donosimo rješenja i smatramo da ova industrija može biti nositelj razvoja u RH“. „Ovaj je sporazum podržalo 90% članova Udruženja. Naša je logika da je potrebno poduprijeti manje proizvođače i ovaj sporazum nije parcijalni interes pojedinih tvrtki već velike većine članica Udruženja“, kazao je Pašalić.

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić; Izvor: HGK.

„Hrvatske šume sa dva milijuna hektra šuma, gospodare po strogo ekološkim, socijalnim i gospodarskim standardima što je od posebne važnosti za naše klijente, drvoprerađivače“, istaknuo je predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić dodajući kako su u pregovorima u obzir uzeli stanje u drvo-prerađivačkom sektoru - slabija tehnologija od konkurencije i inovativnost, nedostatak sredstava za marketing, pitanje tečaja, nedovoljna suradnja s dizajnerima, a također i niske cijene drva koja je umjesto da potakne rast i konkurentnost drvne industrije, dovodila do izvoza polu-proizvoda pa čak i drvne sirovine.

„Naša odluka da se u pismu razumijevanja jedan dio sirovine cjenovno korigira nije bila jednostavna no pregovorima se došlo do cilja“ rekao Jakupčić te dodao da su cijene trupaca povećane i to za hrast lužnjak - 9,4% u 2018. i za isti iznos u 2019. godini, hrast kitnjak - 4,7% za obje godine te za bukvu i ostale tvrde lisnjače po 2,5% u 2018. i 2019 godini. „HŠ su zaposlile 550 radnika više nego u isto vrijeme lani, a još će toliki broj zaposliti u prvom kvartalu sljedeće godine, povećavaju se investicije te ulaganja u preventivnu zaštitu od požara, obnovu šuma itd. Korekcija cijena je bila potrebna osobito za hrast lužnjak za kojim je velika potražnja. Smatramo da su cijene poticajne i smanjuju pritisak na hrast lužnjak čija je proizvodnja ograničena na oko 2,4 milijuna kubičnih metara trupaca, veće je zapošljavanje u ruralnim krajevima Hrvatske, a finalistima će cijena biti niža i doći će do razvoja drvoprerađivača s višim stupnjem finalizacije, većeg zapošljavanja, povećanja izvoza i očuvanje ruralnog kraja“, istaknuo je Jakupčić te je napomenuo kako 2. siječnja sljedeće godine počinje javni poziv za sklapanje ugovora.

Hrvatske šume i Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK kreću i u brandiranje hrvatskog hrasta lužnjaka, koji je u svijetu cijenjen ali kod nas nije prepoznat. „Vrijeme je da se hrast lužnjak dovede na mjesto koje mu pripada te mu vrati stara slava“, kazao je Jakupčić.