HGK će smanjivati članarine i povlačiti sredstva iz EU fondova

Na četvrtoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore predstavljena je Strategija razvoja HGK u razdoblju 2017.- 2022. i rad Centra za industrijski razvoj (CIRAZ).

„Cilj nam je do 2022. godine spustiti udjel članarina u ukupnim prihodima na 50 posto, 25 posto ukupnih prihoda ostvarivati pružanjem komercijalnih usluga te 25 posto ukupnih prihoda financirati sredstvima EU fondova“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, dodavši da se nove članice HGK od 1. siječnja 2017. od dana osnivanja oslobađaju plaćanja članarine HGK u trajanju od godine dana te je istaknuo da je HGK obećane reforme ispunila, a sada mora planirati dugoročne strategije jer je upravo planiranje odlika svakog naprednoga gospodarstva.

„Skupštinom smo obuhvatili sve sektore hrvatskoga gospodarstva, usmjerili se na samofinanciranje, smanjili doprinose i broj zaposlenih, rasteretili gospodarstvo za 110,4 milijuna kuna ostajući jednako učinkoviti, uveli sustav internih kontrola i mjere za procjene učinka određenih aktivnosti. Važno je spomenuti i to da je Hrvatska gospodarska komora uključena u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU u vrijednosti 120 milijuna eura“, rekao je Burilović, naglasivši da je najvažnije što su to sve učinili maksimalno transparentno i što će to činiti i u budućnosti.

„U Strategiji razvoja Hrvatske gospodarske komore u razdoblju 2017.-2022. usredotočili smo se na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te neprekidnu promociju kupovine hrvatskih proizvoda uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije“, istaknuo je Burilović.

Strategiju za petogodišnje razdoblje razvoja predstavio je prisutnima na Skupštini HGK potpredsjednik za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš.

„HGK će se, uz tradiciju i 'institucionalno pamćenje' kakvo nema nitko od konkurencije, mrežu županijskih komora, stručne ljudske resurse, međunarodne aktivnosti i iskustvo u obavljanju javnih ovlasti, osobito usredotočiti i na potrebe i želje članica, digitalnu komunikacijsku platformu, razvoj komercijalnih proizvoda i usluga te na unapređenja znanja i vještina svojih članica“, istaknuo je tom prilikom Radoš te predstavio konkretne programe Strategije razvoja.

Projektom Gospodarska mreža namjerava se izgraditi sustav koji treba postati središnje mjesto za informiranje poduzetnika, a interaktivnom aplikacijom Help desk – IZVOZ poduzetnicima će se olakšati izlazak na inozemna tržišta. HGK će također promicati Program dualnoga srednjeg strukovnog obrazovanja usmjeren na oblikovanje učinkovitoga nacionalnog modela sudjelovanja gospodarstva u definiranju obrazovnih potreba. Najavljeno je i proširenje online kataloga hrvatskih proizvoda te uvođenje nove oznake 'Hrvatska inovacija'. Poseban naglasak stavljen je na financiranje poslovanja i posredovanje između članica i financijskih institucija, ponajviše HBOR-a i HAMAG BICRO-a, potpunu digitalizaciju Registra Trgovačkog suda, priprema projekata za prijavu na EU natječaje u svim županijskih komorama te na administrativno i regulatorno pojednostavljenje uvjeta poslovanja.

„S obzirom na to da dosadašnji utjecaj na zakonodavce nije dovoljno učinkovit, borimo se da budemo aktivan partner u pripremi i provedbi zakona, a ključni alat HGK za odnose s regulatorom na nacionalnoj, EU i međunarodnoj razini jesu udruženja, zajednice i grupacije koje djeluju pri instituciji“, naglasio je Radoš te u nastavku predstavio rad CIRAZ-a.

CIRAZ je, kao sektor HGK, osnovan s ciljem aktivnog sudjelovanja u provedbi nacionalnih strategija – Industrijske strategije, Strategije poticanja inovacija i Strategije pametne specijalizacije te snažnijeg povezivanja znanstveno-istraživačke zajednice, privatnog sektora i nositelja politika u RH. Provedba se ostvaruje putem dvaju strateških EU projekata: Strateški projekt za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi i Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti. Ključne su aktivnosti CIRAZ-a na području jačanja konkurentnosti i na području inovacija. „Želimo postati središnje mjesto za inovacijski sustav Hrvatske“, istaknuo je Radoš.

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimir Savić na Skupštini je kazao da je Hrvatska u krugu zemalja srednje i istočne Europe (sadašnjih članica EU) imala najdublju i najdulju recesiju nakon 2008. godine. Razlozi sporijeg oporavka Hrvatske mogu se tražiti u njezinoj lošijoj strukturnoj poziciji.

„Tijekom šest godina realnog pada BDP-a (2009.-2015.), Hrvatska je izgubila 11% njegove realne vrijednosti, prema čemu je bila sedma država na svijetu s najdubljom recesijom, a snažniju od nje imale su uglavnom države iz sasvim drugog dijela svijeta i/ili gospodarsko-političkoga konteksta“, istaknuo je Savić te napomenuo kako je rast koji Hrvatska ostvaruje u posljednje dvije godine od 1,6% u 2015. i oko 2,5% prema procjenama HGK ove godine prespor i rezultira daljnjim odmakom od prosječne razvijenosti EU10 i od cijele EU28.

„Hrvatskoj treba sustavna reforma koja će utjecati na to da se iz stanja statičnoga gospodarstva postupno počnu bilježiti pozitivni relativni pomaci na ljestvicama konkurentnosti i lakoće poslovanja kako bi se Hrvatska približila prosječnim razinama konkurentnosti država srednje i istočne Europe, privukla investicije, potaknula izvoz, a time utjecala i na poticanje gospodarskog rasta“, dodao je Savić.