O Pododjelu za nove tehnologije i tehnološki razvoj

Shutterstock

Makroekonomske i perspektivne informacije ostaju izvan dosega tržišnih informacija koje su uglavnom ograničene na ponudu i potražnju robe i usluga te na kretanje cijena. No, za donošenje najvažnijih ekonomskih odluka, a to su investicijske odluke, potrebno je raspolagati tehnološkim, institucionalnim, makroekonomskim i perspektivnim informacijama koje ne pruža tržište. Taj se nedostatak tržišta nadoknađuje velikim dijelom razvojnim planiranjem koje gospodarskim subjektima stavlja na raspolaganje makroekonomske i perspektivne informacije, a njih može dati  samo znanost. Zbog toga je znanost preduvjet svake aktivnosti u tehnološkom razvoju Republike Hrvatske.

Svjesni činjenice da je u svijetu treća tehnološka revolucija završila krajem osamdesetih godina 20. stoljeća te da je danas, globalno gledajući, već pri kraju i četvrta tehnološka revolucija,  Republika Hrvatska nalazi se u situaciji u kojoj mora snažno pokrenuti procese proizvodnje novih dobara, koristeći jednim dijelom stare, ali uspješne tehnologije, uz istodobno uvođenje novih tehnologija i novih proizvoda. Jesu li to nanotehnologije, za koje se pretpostavlja da će nakon informacijske predstavljati novu tehnološku revoluciju, biotehnologije ili nešto treće, stvar je procjene, kako mogućeg razvitka pojedinih tehnologija, tako i raspoloživih vlastitih ljudskih i materijalnih resursa. Pri toj procjeni treba imati na umu da je Europska unija u istraživanje nanotehnologija samo 2003. godine, primjerice, uložila 600 milijuna eura.

Posljednje desetljeće je u razvijenom svijetu obilježilo razvoj nanotehnologija. Europska zajednica već duži niz godina potiče istraživanja u nanotehnologijama putem svojih okvirnih programa FP6 i FP7, s ciljem povećavanja konkurentnosti europskih industrija na svjetskoj razini.

Ako govorimo o pokretanju proizvodnji na novim tehnologijama koje će biti aktualne za pet ili više godina, onda valja biti svjestan da je 90 posto svih svjetskih ulaganja u istraživanje i razvitak koncentrirano u deset visokorazvijenih zemalja, pa male zemlje veoma teško mogu konkurirati na globalnom tržištu radikalnim inovacijama. Ipak, postoje i takvi primjeri kao što je Nokia u Finskoj, što samo pokazuje da je dobro organiziranim vlastitim istraživanjem i razvitkom, državnim fondom koji će koncentrirati sredstva i podupirati napore poduzeća u određenoj proizvodnji, moguće ostvariti impresivne rezultate.

Prihvaćajući navedene činjenice dolazimo do spoznaje da razvoj novih tehnologija u Republici Hrvatskoj ne smije biti stihijski, nego, uglavnom, u skladu s modelom indikativnog, fleksibilnog planiranja koji se danas u svijetu razvio do zavidne institucionalne i metodološke razine. Takav sustav ekonomskoga (razvojnoga) planiranja zasnovan na novim tehnologijama i dinamičnom poduzetništvu jedina je šansa za „prodor“ proizvodnje malih zemalja na globalno međunarodno tržište.

Dodatni razlog za dugoročno, strateško ekonomsko (razvojno) planiranje je informatička revolucija i proces proizvodnje zasnovan na mikroelektronici i na umreženim računalima, što sve bitno mijenja ulogu ljudskoga rada, premještajući težište s njegovih fizičkih na mentalne (intelektualne) potencijale. To znači da je u informatičkoj eri umjesto fizički izvježbanoga, discipliniranoga i poslušnoga izvršitelja rutinskih radnih operacija, potreban obrazovan, kreativan i motiviran radnik.

Prodor i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva na globalnom međunarodnom tržištu ovisi o  novom proizvodu Hrvatske u koji su implementirane nove tehnologije. Pododjel za nove tehnologije i tehnološki razvoj potiče razvoj novih materijala, novih proizvoda i novih industrijskih procesa bez kojih nema dugoročnoga uspjeha u  poslovnom svijetu, u kojemu nove tehnologije imaju sve važniju ulogu.

Učinkovita implementacija novih tehnologija u Hrvatskoj može se ostvariti koordiniranim akcijama  Pododjela za nove tehnologije i tehnološki razvoj i gospodarskih subjekata kojima je  cilj poticanje nove proizvodnje i vlastitih novih proizvoda.

Pododjel za nove tehnologije i tehnološki razvoj stvara okruženje za osnivanje vlastitih tvrtki u razvojnom i istraživačkom sektoru te potiče razvojna istraživanja usmjerena na strateške razvojne prioritete Republike Hrvatske.

Pododjel s ponosom ističe svoje sudjelovanje u ostvarenju i realizaciji projekta Telemetrijski Hidran koji je 2013. godine u Ženevi, na najvećoj izložbi inovacija u svijetu, osvojio zlatnu medalju u kategoriji energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te posebnu nagradu od njemačkog saveza inovatora.

Osnovne aktivnosti Pododjela za nove tehnologije i tehnološki razvoj

  • praćenje i analiza gospodarskih kretanja
  • povezivanje znanosti i gospodarstva
  • poticanje istraživanja, razvoja i inovacija
  • sudjelovanje u EU projektima
  • poslovno obrazovanje članica (seminari, radionice, konferencije, okrugli stolovi.....)
  • obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom.

U narednih 7 godina Republika Hrvatska će raditi na ostvarenju 11 tematskih ciljeva koje je zadala Europska komisija u okviru strategije Europa 2020., a to su:

  1. Istraživanje i razvoj
  2. Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
  3. Konkurentnost malih i srednjih poduzeća
  4. Prijelaz na ekonomiju temeljenu na niskoj razini emisije C02
  5. Prilagodba na klimatske promjene i prevencija i upravljanje rizicima
  6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
  7. Održivi promet i uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi
  8. Zapošljavanje i podrška mobilnosti radne snage
  9. Socijalno uključivanje i borba protiv siromaštva
  10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
  11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava

Pododjel za nove tehnologije i tehnološki razvoj spada u prvi tematski cilj ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ. Za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija Europska komisija u okviru strategije Europa 2020., preporučila je slijedeće smjernice djelovanja:

  • Podrška prijenosu istraživanja i razvoja na tržište, kako bi se ojačala nacionalna konkurentnost i ekonomija vodena inovacijama.
  • Ciljana ulaganja u ona istraživanja i razvoj koji će dati veću dodatnu ekonomsku vrijednost Povećati ulaganja u l&R od strane privatnog sektora.
  • Promovirati bolju povezanost javnog i privatnog sektora u terminima l&R, prijenosa tehnologije ...
  • Podupirati Centre izvrsnosti.
  • Povećati pristup izvorima financiranja za ulaganja u istraživanje i razvoj za mala i srednja poduzeća.

Za ostvarenje ovih smjernica djelovanja Europska komisija savjetuje korištenje slijedećih EU- fondova:

  • EU FOND - EFRR 665 M
  • OPERATIVNI PROGRAM - OP Konkurentnost i kohezija /OP Ruralni razvoj

Contacts

  • Sektor za industriju i IT Adresa: Draškovićeva 45 10000 Zagreb Email: industrija@hgk.hr Tel: +385 1 460 6701 Tel 1: +385 1 460 6705 Fax: +385 1 460 6737 direktorica: mr. sc. Tajana Kesić Šapić tajnica: Josipa Derežanin
  • mr. sc. Ivan Budimir Senior Expert Advisor Tel: +385 1 460 6836 Email: ibudimir@hgk.hr