Koje su glavne prednosti ATA karneta? Koliko vrijedi ATA karnet? Tko može koristiti ATA karnet? Za koju namjenu se može koristiti ATA karnet?

Koje su glavne prednosti ATA karneta?

Koliko vrijedi ATA karnet?

Tko može koristiti ATA karnet?

Za koju namjenu se može koristiti ATA karnet?

Najčešća pitanja

Kako upisati poljoprivredno gospodarstvo u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji?

Ako se želite baviti ekološkom proizvodnjom te proizvode na tržište staviti kao ekološke, morate biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, a Vaša proizvodnja mora biti pod stručnom kontrolom sukladno članku 28. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Stručna kontrola je obvezna najmanje jednom godišnje a provode je kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministarstva.

Nakon što kontrolno tijelo izvrši prvu stručnu kontrolu i dostavi zapisnik o prvoj stručnoj kontroli, zahtjev za upis se predaje prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (podružnici Agencije).

Obrazac zahtjeva za upis nalazi se u Prilogu I. Pravilnika o ekološkoj proizvodnji (NN br. 86/13) www.mps.hr 

 Uz zahtjev treba priložiti

-   zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela;

-   biljezi – 70,00 kn.

Temeljem dostavljene dokumentacije Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdaje rješenje o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Potvrdnicu/certifikat izdaje ovlašteno kontrolno tijelo.

Kojim sve zahtjevima treba udovoljiti kako bi vino dobilo ekološku oznaku?

Pravila za proizvodnju ekološkog vina propisana su Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 203/2012 od 8. ožujka 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, vezano uz detaljne odredbe o ekološkom vinu. Uredbom su propisana ograničenja vezana uz enološke postupke i procese u proizvodnji ekološkog vina a Prilogom VIIIa  navode se proizvodi i tvari koje su dozvoljene za primjenu ili dodavanje tijekom procesa proizvodnje.

Ako se prati konsolidirani tekst Uredbe br. 889/2008 na stranicama Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr  onda su to članci 29 b, 29c, 29 d. i Prilog VIIIa.

Kako se navodi zemlja porijekla prehrambenog proizvoda?

Pri označavanju zemlje podrijetla hrane primjenjuje se Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, u kojoj su propisane i odredbe označavanja zemlje podrijetla.

Zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla hrane trebalo bi navesti u slučaju kada bi izostavljanje toga podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u pogledu zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U svakom slučaju, zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla trebalo bi navesti na način kojim se ne obmanjuje potrošača i na temelju jasno utvrđenih kriterija kojima se osiguravaju jednaki uvjeti tržišnoga natjecanja za industriju i unapređuje razumijevanje potrošača o informacijama povezanih sa zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane.

Navođenje zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi regulirano je Uredbom (EU) 1337/2013.

Ime, naziv ili adresa subjekta u poslovanju hranom na etiketi ne smatra se zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane u smislu ove Uredbe.

Što je postupak pune legalizacije?

Postupak pune legalizacije provodi se za javne isprave potrebne strankama u međunarodnom pravnom prometu.

Isprave je potrebno legalizirati na zahtjev partnera, prema propisima druge države te ukoliko ne postoje ugovori između jedne ili više zemalja koji ukidaju ili olakšavaju legalizaciju. 

Postupak nadovjere dokumenata u punoj legalizaciji: 

  1. Javni bilježnik, izbor javnog bilježnika prema uvidu u javnobilježnički registar hjk.hr
  2. U Općinskom sudu, prema mjestu sjedišta ovjerovitelja isprave
  3. U Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb
  4. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove, Sektor konzularnih poslova, Služba za međunarodnu pravnu pomoć, Petretićev trg 2, 10000 Zagreb
  5. Veleposlanstvo države u koju se roba izvozi mvep.hr

Što je apostille?

Apostille je nadovjera ili legalizacija javnih isprava koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu izvan Republike Hrvatske sukladno odredbama Haške konvencije od 05. listopada 1961. godine, a koju je potpisala i Republika Hrvatska. Time se potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji se nalaze na ispravi, ali ne i sadržaj isprave. Za izdavanje potvrde „APOSTILLE“ u Republici Hrvatskoj ovlašteni su općinski sudovi za isprave koje su izdala tijela sa sjedištem na području nadležnosti tih sudova. www.hcch.net

Tko vrši nadovjeru potvrdom apostille?

Hrvatska gospodarska komora omogućava legalizaciju potvrdom apostille  za isprave u svojoj nadležnosti (npr. potvrde o nepovlaštenom podrijetlu robe, ovjere faktura, packing lista i sl.). Nadovjera apostille se provodi na zahtjev članice, ukoliko apostille potpis zahtjeva partner u državi uvoznici.

Nakon ovjere u HGK isprave se odnose u općinski sud.

Ako između Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor, koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je legalizirati  isprave u postupku pune legalizacije.

Što predstavlja Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe?

Potvrda o nepovlaštenom podrijetlu robe predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe i služi za pravilnu primjenu mjera ekonomske politike kao npr.:

  • antidampinških i kompenzacijskih carina;
  • uvoznih i izvoznih kvota za određene države;
  • embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine države;
  • izvoznih poticaja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i sl.
  • za razne druge potrebe kao npr. izvozni postupak, označavanje „Made in..“, javnu nabavu, razna financiranja projekata i sl.

Tko sve može zatražiti izdavanje Potvrde o nepovlaštenom podrijetlu robe?

Potvrdu o nepovlaštenom podrijetlu robe mogu zatražiti pravne i fizičke osobe sa područja Republike Hrvatske i EU, a najčešće se izdaje na zahtjev stranog partnera u izvoznom postupku, na zahtjev regulatornih tijela u slučaju otvorenih natječaja, po zahtjevu banaka kod akreditivne naplate robe te za ostale svrhe prema potrebama međunarodne trgovine.

Podnositelj zahtjeva može biti izvoznik osobno ili njegov opunomoćenik (druga pravna osoba, špediter i sl). 

Što je kriterij dodane vrijednosti pri stjecanju nepreferencijalnog podrijetla?

Kriterij dodane vrijednosti je jedan od načina stjecanja EU nepreferencijlanog podrijetla.

Za sve navedene kriterije potrebno je priložiti detaljno očitovanje o svim bitnim gospodarskim obradama i preradama koje su učinjene na proizvodima kako bi oni stekli EU podrijetlo.

Pravila i postupci za stjecanje istog dostupni su na stranicama Europske komisije, Uprave za poreze i carine:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/customs_duties/rules_origin/non-preferential/article_1622_en.htm 

Nepreferencijalna pravila podrijetla nisu harmonizirana pa svaka država propisuje svoja vlastita pravila za stjecanje nepreferencjalnog podrijetla i uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se određena mjera trgovinske politike mogla primjenjivati.

Sve dodatne informacije možete uputi u Odjel za poslovne informacije na mail: info@hgk.hr ili kontakt broj 01/4606708.

Koja su ograničenja ili potrebe za posebnim dozvolama i jamstvima ako u su u tvrtki strani investitori?

Nema nikakvog ograničenja. Ono što vrijedi za domaće vrijedi i za strane investitore. Ipak inozemna trgovačka društva i ionzemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnosti na području RH dok ne osnuju podružnicu. Obavljanjem djelatnosti ne smatra se primjerice povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, odnosno obavljanje pojedinog posla (pojam slobode pružanja usluga u skladu s pravnom stečevinom EU).

Koji je pravni status tvrtki članica u vlasništvu stranog partnera na hrvatskom tržištu i kakva je u tom slučaju hrvatska zakonska regulativa?

Na vaše traženje možemo vam dostaviti popis zakonskih akata i promidžbeni materijal o RH. Ako želite dodatne informacije i pojašnjenja javite se Agenciji za investicije i konkurentnost i to na web stranicu:

http://www.aik-investhr/en/investment-guide/

ili Ministarstvu poduzetništva i obrta, Upravi za međunarodnu suradnju, investicije i inovacije na:

http://www.minpo.hr/default.aspx?id=62

Upravo tražim prikladne prodajne kanale na stranim tržištima. Kako mi možete pomoći?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u više od 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi vam šaljemo dva obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite li ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi trebalo popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ako zatim bude upita za vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjemo da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

Kako mi možete pomoći u pronalaženju prikladnih prodajnih kanala na stranim tržištima?

Europska poduzetnička mreža (EEN – Enterprise Europe Network) je inicijativa Europske komisije čiji je cilj umrežavanje raznih institucija prvenstveno u zemljama EU, ali i šire, u svrhu pomaganja malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju – kroz organizaciju raznih edukacija, seminara s aktualnim temama, organizaciju poslovnih susreta itd. Glavni cilj EEN-a je internacionalizacija poslovanja i pronalazak poslovnih partnera, odnosno povezivanje tvrtki pomoću svojih kontakata u preko 50 zemalja.

Alat koji nam uvelike pri tome pomaže je tzv. baza poslovne suradnje u koju se tvrtke mogu registrirati. Mi Vam šaljemo 2 obrasca (poslovne ponudu ili potražnju). Ovisno o tome, nudite ili potražujete neki oblik suradnje, popunjavate obrazac što konkretnije i opširnije. Obzirom da se radi o traženju stranog partnera i upisa profila u internacionalnu bazu, obrazac bi se trebao popuniti na engleskom jeziku.

Novonastali profil Vaše tvrtke će morati proći validaciju i nakon toga će biti objavljen u zemljama koje su također uključene u EEN, njih 50-ak. Ukoliko zatim bude upita za Vaš profil od strane inozemnih tvrtki, bit ćete obaviješteni mailom. Napominjem da je ova usluga potpuno besplatna.

Ukoliko želite već sada pregledati Bazu poslovne suradnje, možete to učiniti jednostavnom registracijom na naslovnici naše web stranice: www.een.hr. Ako Vam se neka ponuda učini zanimljivom, slobodno nas kontaktirajte za više podataka o stranoj tvrtki.

 

Ima li trgovac obvezu da nakon vraćanja već kupljenoga proizvoda vrati kupcu novac ili je moguća zamjena za drugu robu?

Iako prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac nije obvezan zamijeniti proizvod ako nema nedostatak, sukladno s Posebnim uzancama u trgovini na malo (više: NN 16/95, točka 85), kada potrošač želi kupljenu ispravnu i neupotrebljavanu robu zamijeniti drugom u prodavaonici u kojoj ju je kupio, smatra se dobrim poslovnim običajem da trgovac udovolji želji potrošača.

Što je sezonsko sniženje?

Sukladno Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača (NN 110/2015) pod sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone. (više: članak 7. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Kad se provodi sezonsko sniženje, koliko traje i kako se iskazuju cijene?

Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja sezonsko sniženje (NN 135/2015) odvija se dva puta godišnje.

Zimsko sezonsko sniženje započinje od 27. prosinca.
Ljetno sezonsko sniženje započinje od 1. srpnja. (više: članak 2.Pravilnika)

Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, računajući od datuma početka propisnih termina sezonskog sniženja. (više: članak 2. Pravilnika).

U okviru sezonskog sniženja, redovna cijena i nova snižena cijena iskazuju se jasno, vidljivo i čitljivo. (vidi: članak 3. Pravilnika).

Može li trgovac nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni i nakon proteka sezonskog sniženja?

Ukoliko nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, s tim da  nije dopušteno takvu prodaju oglašavati kao sezonsko sniženje. (više: članak 4. Pravilnika).

Što je akcijska prodaja i koliko može trajati?

Sukladno izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. (više: članak 6. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti potrošača).

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača ukinuto je ograničenje trajanje akcije od trideset dana, ali se trgovac dužan držati poštene poslovne prakse.

Kako se mogu upisati u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Kandidat za agenta na obrascu I.-1 (dostupan je na linku) podnosi zahtjev za upis u Imenik agenata na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Kandidat zahtjevu prilaže dokaze o:

  • najmanje srednjoj stručnoj spremi (preslika svjedodžbe),
  • položenome stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina (preslika potvrde o položenom stručnom ispitu za agenta)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstva dostaviti će rješenje o upisu agenta u Imenik HGK, temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis agenta u Imenik.

Koje podatke sadrži Registar agenata posredovanja u prometu nekretnina?

Imenik sadrži slijedeće podatke:

  • Registarski broj upisa u Imenik
  • Datum upisa
  • Broj i datum rješenja Ministarstva o upisu agenta u Imenik
  • Podaci o agentu: ime, prezime, stručna sprema, datum polaganja ispita za agenta.
  • Podaci o poslovnom subjektu u kojem je agent zaposlen: matični broj, oznaku da li se radi o trgovačkom društvu, trgovcu pojedincu ili obrtniku, naziv i sjedište, telefon, fax, e-mail

Agent je dužan svaku promjenu podataka koji se evidentiraju u Imeniku prijaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sektor za trgovinu, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, e-mail: nekretnine@hgk.hr,  tel: 01/4561-664, fax: 01/4561-542 u roku 30 dana od dana nastanka promjene radi upisa promjene u Imenik.

Kako se mogu upisati u Registar posrednika u prometu nekretnina?

Da bi posrednik mogao započeti obavljati svoju djelatnost mora podnijeti zahtjev (dostupan je na linku) za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina na adresu:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Uprava za trgovinu i unutarnje tržište

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Zahtjev mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:

  • temeljni akt društva: društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnicu, (preslika)
  • rješenje trgovačkog suda o upisu u sudski registar, odnosno Izvadak iz obrtnog registra (preslika)
  • obavjest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD
  • ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina (preslika)
  • ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika, i to za svotu osiguranja najmanje od 200.000,00 kuna po jednome štetnom događaju, odnosno 600.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini. (preslika)

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se taksa (biljezi) u iznosu od 70,00 kn.

Ministarstvo gospodarstvo dostaviti će Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina Hrvatskoj gospodarskoj komori temeljem kojeg će Sektor za trgovinu HGK izvršiti upis posrednika u Registar posrednika u prometu nekretnina.

Je li nužno zaposliti agenta kod posredovanja u prometu nekretnina?

Za rad i poslovanje posrednika, uz ostale propisane uvjete, dovoljno je da posrednik upošljava na puno radno vrijeme jednog agenta sa položenim stručnim ispitom i upisanim u Imenik agenata.

Kakvo treba biti osiguranje od odgovornosti za štetu u prometu nekretninama i koje police osiguranja se priznaju?

Posrednik od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, može biti osiguran i kod osiguravatelja u državi članici EU-a i europskog gospodarskog prostora.

To znači da se inozemna polica osiguranja može priložiti zahtjevu za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina.

Naplata posredničke naknade prilikom u prometu nekretnina

Vezano za prava i obveze posrednika i nalogodavca, te vezano za naplatu posredničke naknade Zakon o posredovanju u prometu nekretnina (Narodne novine, br. 107/2007., 144/2012. i 14/2014.), u daljnjem tekstu Zakon, sadrži slijedeće ključne odredbe:

Zakon u članku 15. stavku 1. propisuje da se posrednik ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina obvezuje da će nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi pregovaranja i sklapanja određenoga pravnog posla o prijenosu ili osnivanju određenoga prava na nekretnini, a nalogodavac se obvezuje da će mu isplatiti određenu posredničku naknadu ako taj pravni posao bude sklopljen.

Sukladno članku 2. stavku 7. Zakona, nalogodavac je fizička ili pravna osoba koja s posrednikom u prometu nekretnina sklapa pisani ugovor o posredovanju (prodavatelj, kupac, zakupnik, zakupodavac, najmodavac, najmoprimac i drugi mogući sudionici u prometu nekretnina). Da bi se, prema navedenoj zakonskoj definiciji, netko smatrao nalogodavcem isti treba angažirati agenciju za promet nekretnina koja bi mu pomogla pronaći nekretninu prema određenim kriterijima i karakteristikama. U tom slučaju, nalogodavac mora s agencijom sklopiti ugovor o posredovanju. Na temelju sklopljenog ugovora o posredovanju, nalogodavac je, nakon obavljenog posla, obvezan agenciji platiti posredničku naknadu. S druge strane, zainteresirana strana (kupac, najmoprimac) koja je oglas agencije za nekretninu pročitala u novinama ili je oglas za nekretninu vidjela u ponudi na internetskim stranicama agencije nije nalogodavac te s toga nije u obvezi platiti agenciji posredničku naknadu. Obveza plaćanja posredničke naknade proizlazi isključivo za nalogodavca (osobu koja je, na temelju ugovora o posredovanju, angažirala agenciju da za njega posreduje).

Sukladno Zakonu, ugovor o posredovanju u prometu nekretnina sklapa se u pisanome obliku i na određeno vrijeme. Ako ugovorne strane ne dogovore rok na koji sklapaju ugovor o posredovanju, smatra se da je ugovor o posredovanju sklopljen na određeni rok od 12 mjeseci koji se može, sporazumom stranaka, više puta produžiti anexom ugovora (članak 15. stavak 2. i 3. Zakona). Ugovorom se odredbe Zakona ne mogu isključiti, odnosno ograničiti, osim ako je u vezi s pojedinom odredbom izričito dopušten drukčiji dogovor ugovornih strana, odnosno drukčiji dogovor u očitome interesu nalogodavca (članak 15. stavak 5. Zakona).

Kod ugovora o posredovanju u prometu nekretnina Zakon razlikuje bitne sastojke ugovora od onih fakultativnih. U tom smislu, u ugovoru sklopljenom između posrednika i nalogodavca moraju osobito biti navedeni sljedeći podaci o:

  • posredniku,
  • nalogodavcu,
  • vrsti i bitnome sadržaju posla za koji posrednik posreduje,
  • posredničkoj naknadi te
  • mogućim dodatnim troškovima koji nastanu kad posredni u dogovoru s naručiteljem obavlja za njega i druge usluge u vezi s poslom koji je predmet posredovanja (članak 15. stavak 6. Zakona).

Ugovor o posredovanju u prometu nekretnina može sadržavati i druge podatke u vezi s poslom za koji se posreduje npr.:

  • rok i uvjete isplate posredničke naknade,
  • podatke o osiguranju od odgovornosti,
  • uvjete osiguranja isplate posredničke naknade i sl (članak 15. stavak 7. Zakona).

Visinu posredničke naknade, posrednik i nalogodavac, slobodno određuju ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina (članak 27. Zakona).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina iz 2012.godine (Narodne novine, broj:144/2012.), ukinuta je visina iznosa fiksne minimalne i maksimalne posredničke naknade te je određivanje iste prepušteno slobodnom ugovaranju stranaka i liberalizaciji na tržištu nekretnina, sukladno EU pravu unutarnjeg tržišta usluga.

Posrednik stječe pravo na posredničku naknadu tek nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao, osim ako posrednik i nalogodavac nisu ugovorili da se pravo na plaćanje naknade stječe pri sklapanju predugovora (članak 28. stavak 1. Zakona). U trenutku sklapanja ugovora o posredovanju pravo posrednika na posredničku naknadu nastaje uvjetno što znači da se posrednikovo pravo na posredničku naknadu ostvaruje tek sklapanjem ugovora za koji je i posredovao odnosno sklapanjem predugovora ukoliko su posrednik i nalogodavac tako ugovorili. Posrednik ne može zahtijevati djelomično plaćanje naknade unaprijed, odnosno prije sklapanja ugovora, odnosno predugovora. Troškove dodatnih usluga u vezi s poslom koji je predmet posredovanja posrednik može naplatiti u visini stvarnih troškova ako je to posebno ugovoreno između posrednika i nalogodavca (članak 28. stavak 2. Zakona).

Zakon u članku 15. stavku 4. daje mogućnost da se, ako nije drukčije propisano predmetnim Zakonom, na obvezni odnos između posrednika i nalogodavca primjenjuju odredbe općeg propisa obveznog prava. Konkretno, primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.), dalje u tekstu: ZOO. ZOO u člancima 835.-848. regulira Ugovor o posredovanju te proviziju na koju posrednik ima pravo temeljem Ugovora o posredovanju. Sukladno članku 847. ZOO-a ako drukčije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana može zahtijevati od svake strane samo polovicu provizije i naknadu troškova ako je naknada troškova ugovorena, a posrednik je dužan da se s pažnjom dobrog gospodarstvenika skrbi o interesima obiju strana između kojih posreduje. Ali i u tom slučaju nalog za posredovanje i ugovor moraju biti sklopljeni u pismenom obliku.

Svako drugačije postupanje predstavlja kršenje Zakona. U slučajevima postupanja suprotno odredbama Zakona, odnosno nezakonito postupanje agencija u prometu nekretnina potrebno je prijaviti nadležnim inspekcijskim tijelima.

Članak 31. stavak 2. Zakona, propisuje da inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona provode nadležni inspektori sukladno posebnim propisima. U tom smislu, sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br.:150/2011., 22/2012., 39/2013., 125/2013. i 148/2013.), gore navedeni inspekcijski nadzor obavlja Ministarstvo financija-Carinska uprava.

Kako se vodi evidencija o posredovanju u prometu nekretnina (posrednički dnevnik)?

Na temelju članka 26. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (dalje u tekstu: ZPPN) i članka 843.  Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO), posrednik je obvezan voditi evidenciju o posredovanju  u prometu nekretnina, a koju nazivamo i posrednički dnevnik.

Postojanje unificiranog vođenja evidencije, kao i sadržaja predmetne evidencije nije propisano ZPPN. Posrednici se mogu sami opredijeliti bilo za vođenje evidencije u pisanom obliku, bilo za vođenje evidencije u elektroničkom obliku, ovisno o tome koji od navedenih oblika posredniku najviše odgovara. Evidencija o posredovanju opisana u predmetnom članku Zakona predstavlja minimum podataka koje je posrednik dužan voditi.

Odredbom članka 26. stavka 2. ZPPN-a, svaki ugovor o posredovanju mora obuhvaćati sljedeće podatke:

  • vrstu ugovora za čije se sklapanje posreduje,
  • vrstu nekretnine (zemljište s oznakom namjene korištenja, stambeni i poslovni prostor i sl.),
  • tehničke podatke o nekretnini (sobnost, kvadratura i sl.),
  • cijenu, odnosno najamninu, zakupninu i sl. u ukupnome iznosu i jediničnome iznosu za m2 površine.

Odredbom članka 843. ZOO-a propisano je da je posrednik dužan u posebnu knjigu (posrednički dnevnik) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posrednički list).

Iz odredbi članka 26. ZPPN-a kao i odredbe članka 843. ZOO-a, jasno proizlazi da se u posrednički dnevnik, kao posebnu knjigu koju je posrednik dužan voditi i koja predstavlja evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina, upisuju bitni podaci o ugovoru koji je sklopljen, dakle koji je realiziran od strane posrednika.

Posrednički list je izvadak iz posredničkog dnevnika potpisan od strane posrednika.

U evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina odnosno posrednički dnevnik prema odredbama ZPPN-a kao i odredbama ZOO, ne bi bili upisani oni ugovori gdje je nastojanje posrednika ostalo bez rezultata, budući isti nisu ni konzumirani, a sve to i stoga što je propisano da je obveza posrednika obveza sredstva, a ne rezultata, tj posrednik ne jamči nalogodavcu da će pronaći osobu s kojom će ovaj sklopiti ugovor.

Na koga se odnosi Zakon o uslugama?

Zakonom o uslugama (Narodne novine, broj: 80/2011.), u daljnjem tekstu: Zakon, u hrvatsko zakonodavstvo implementirana je Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Predmetni Zakon u Republici Hrvatskoj uređuje opći pravni okvir za slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana te obuhvaća veliki broj uslužnih djelatnosti koje se naplaćuju.

Zakon se primjenjuje na usluge koje pružaju pružatelji usluga s pravom na poslovni nastan na teritoriju Republike Hrvatske ili u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, u daljnjem tekstu: država ugovornica EGP-a. Zakon se ne primjenjuje na pružatelje usluga sa poslovnim nastanom izvan teritorija država ugovornica EGP-a.

Zakon predstavlja horizontalni propis te ne uređuje i ne propisuje posebne uvjete za obavljanje pojedine uslužne djelatnosti. Propisivanje pojedinačnih uvjeta i postupaka za obavljanje i pružanje određenih uslužnih djelatnosti u nadležnosti je sektorskih propisa.

Temeljem Zakona, ukoliko pružatelj usluge već ima poslovni nastan u jednoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora (EGP), a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati privremeno ili povremeno, nije dužan poslovno se nastaniti u Republici Hrvatskoj. Naime, ako pružatelj usluge u nekoj od država ugovornica EGP-a ima poslovni nastan, a u Republici Hrvatskoj svoje usluge želi pružati povremeno/privremeno u tom slučaju pružatelj usluge može (ali ne mora) imati sekundarni poslovni nastan (sjedište ili podružnica). U tom slučaju može se pozvati na slobodu pružanja usluga.

Slobodu pružanja usluga obilježava odsutnost stabilnog i kontinuiranog sudjelovanja u gospodarskom životu države domaćina. Sloboda prekograničnog pružanja usluga znači da ako pružatelj usluge ima jedan poslovni nastan, ne mora imati i drugi ako uslugu pruža privremeno ili povremeno. Činjenica da je aktivnost privremena ne znači da pružatelj ne smije posjedovati neku vrstu infrastrukture u državi članici u kojoj pruža uslugu, kao na primjer ured, poslovne prostore ili savjetovalište, ukoliko je takva infrastruktura nužna za pružanje dotične usluge.

S druge strane, ukoliko pružatelj usluge svoje usluge želi u Republici Hrvatskoj pružati stalno, tada je dužan poslovno se nastaniti sukladno pravnim propisima Republike Hrvatske. Poslovni nastan iziskuje integraciju u gospodarstvo države domaćina, što uključuje pridobivanje primatelja usluge u toj državi na osnovi stabilnog sjedišta poslovanja. Poslovni nastan označava stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti od strane pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom. Poslovni nastan obilježava trajno pružanje usluga s time da isti ne mora biti u obliku društva kćeri, podružnice ili agencije, ali mora uključivati ured kojim upravlja osoblje pružatelja ili neovisna osoba, trajno ovlaštena da djeluje u ime tvrtke.

Pri razlikovanju slobode pružanja usluga i poslovnog nastana treba voditi računa ne samo o vremenskom trajanju, nego i o redovitosti, periodičnosti i stalnosti pružanja usluga. Slijedom navedenog proizlazi, a sukladno zaključcima Suda EU, da se ne smiju određivati opća vremenska ograničenja radi razlikovanja između poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Da li se radi o povremenom, privremenom ili trajnom pružanju usluga procjenjuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve gore navedene kriterije.

Koji su uvjeti za pristupanje stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina?

  1. SSS – najmanje završena srednja škola (prilaže se dokaz o završenoj najmanje srednjoj stručnoj spremi)
  2. prijava za polaganje stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina
  3. dokaz o uplati troškova polaganja stručnog ispita (dostavljena kopija uplatnice za stručni ispit u iznosu od 1.500,00 kuna, odnosno kopija uplatnice za popravni ispit u iznosu od 300,00 kuna po predmetu

Kako izgleda polaganje stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina?

Stručni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela a polaže se pred Ispitnom komisijom.

Pismeni dio ispita traje maksimalno 3 sata. Kandidati koji na pismenom dijelu ispita postignu najmanje 60% od ukupnog broja bodova, mogu pristupiti usmenom dijelu ispita.

Usmeni dio stručnog ispita sastoji se od 5 ispitnih predmeta (Trgovačka društva i ugovori, Stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige, Porezi, financijsko poslovanje i marketing, Prostorno uređenje i Gradnja), a kandidat ih polaže pred Ispitnom komisijom koju čine predsjednik i četiri člana. Da bi kandidat položio ispit mora iz svih pet predmeta dobiti ocjenu zadovoljio.

Koje sajmove prehrambene industrije podržava HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva. Na web stranici http://www.hgk.hr/sajmovi-plan-promocije pronaći ćete popis tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se planiraju kolektivni nastupi  tijekom ove godine.

Što je EU potvrda i čemu služi?

EU potvrda izdaje se hrvatskim pravnim i fizičkim osobama za neometano pružanje usluga na tržištu država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije. Izdaje se posebno za svaku državu članicu ovisno o prostoru gdje se namjerava pružati usluga tj. obavljati djelatnost.

Izgled i sadržaj EU potvrde propisan je Pravilnikom o izdavanju EU potvrde NN 123/15, a njome se potvrđuje da je osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnostima te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom.

Hrvatska gospodarska komora je nadležna za izdavanje EU potvrde za pravne osobe, a zahtjevi se šalju u Odjel za poslovne informacije, mail: info@hgk.hr.

Ttvrtka nije aktivna, a iz Porezne uprave su nas obavijestili da dugujemo članarinu HGK. Kako to možemo riješiti?

Potpunu dokumentaciju koju imate, u vezi sa stečajem tvrtke, stavljanjem u mirovanje ili sličnim, s riješenjem Porezne uprave o dugu, molimo pošaljite Službi za pravne poslove HGK, na elektroničku adresu pravna@hgk.hr (kontakt-osoba je Snježana Poje; elektronička adresa – spoje@hgk.hr; telefon – 01/4561-524).

Koja je procedura pri otvaranju malog obiteljskog hotela?

Kako bismo Vam olakšali donošenje odluke o otvaranju malog hotela i razumijevanje procesa ulaska u hotelijerstvo, HGK Sektor za turizam je priredio brzi vodič kroz proceduru i dokumentaciju potrebnu za otvaranje malog i obiteljskog hotela:

  • Ime društva

U Fini na šalteru HITRO.HR moguće je provjeriti postoji li društvo s istim imenom, kao i putem internetske stranice Ministarstva pravosuđa. Preporuka je pripremiti više imena za slučaj da već postoji društvo s istim ili sličnim imenom.

  • Prikupljanje potrebnih dozvola

-  Lokacijska i građevinska dozvola
-  Uporabna dozvola koja glasi na predmetni poslovni prostor
-  Dozvola za rekonstrukciju i adaptaciju
- Suglasnost susjeda, ako je potrebna

  • Registracija trgovačkog društva

Dokumentacija i uplatnice:
- Obrazac prijave za upis u sudski registar PO – NN*
- Prijava o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa (Tiskanica M-11P) – NN*
- Prijava o početku osiguranja (Tiskanica M-1p) za potrebe HZMO-a – NN*
- Prijava o obvezniku uplate doprinosa (Tiskanica 1) – NN*
- Prijava na osnovno zdravstveno osiguranje (Tiskanica 2) za potrebe HZZO-a – NN*
- Prijava poslovnog subjekta (obrazac RPS-1) – NN*
- Prijava dijela poslovnog subjekta (obrazac RPS-2) za potrebe DZS-a – NN*
- Polog temeljnog kapitala – potvrda o uplati osnivačkog pologa
- Troškovi prijave i donošenja rješenja o upisu u sudski registar Trgovačkog suda
- Troškovi objavljivanja upisa u registar u Narodnim novinama
- Troškovi DZS-a – prijava za upis poslovnog subjekta i za upis dijela poslovnog subjekta
NN* - dostupno u Narodnim novinama

Kod javnog bilježnika potrebno je ovjeriti:
- Obrazac prijave za upis u sudski registar
- Osnivački akt (društveni ugovor kod više osnivača) ili izjavu o osnivanju društva
- Izjavu članova ovlaštenih za zastupanje društva (direktora) da prihvaćaju postavljanje, uz ovjeru potpisa direktora
- Odluku o određivanju adrese društva

Ključni koraci:
- Predati prijavu za upis u sudski registar s prilozima na šalteru HITRO.HR u Fini 
- Na šalteru HITRO.HR u Fini preuzeti Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti DZS-a
- Izraditi pečat
- Otvoriti račun u Fini ili odabranoj banci 
- Predati prijavu o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa 
- Predati prijavu o početku osiguranja na šalteru HZMO-a u Fini
- Predati prijavu o obvezniku uplate doprinosa, Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranu osobu i Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje člana obitelji na šalteru HZZO-a u Fini
- Izvršiti prijavu društva u Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a (potrebno Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju na uvid te potpisni karton)

  • Financiranje

- Poslovni plan uvjet je kvalitetne organizacije poslovanja i marketinga, ali i za financiranje financijskih institucija (samostalno ili uz korištenje poticajnih programa), preporučljivo je koristiti usluge kvalificiranih konzultantskih tvrtki za izradu poslovnih planova
- Raspitati se o brojnim modelima i poticajima financiranja u suradnji Ministarstva turizma, banaka i drugih institucija
- Raspitati se o aktualnim paketima mjera za poticanje zapošljavanja u HZZ-u

  • Kategorizacija

- Za razvrstavanje i obveznu kategorizaciju smještajnog objekta potrebno je podnijeti  zahtjev Ministarstvu turizma u slobodnom obliku, kad je objekt spreman za primanje gostiju
- U zahtjevu je potrebno navesti: vrstu i kategoriju objekta, podatke o broju, vrsti i veličini smještajnih jedinica, ugostiteljskim i dr. sadržajima, voditelju poslovanja i dr.
- Troškove postupka kategorizacije snosi podnositelj zahtjeva, a čine ih: dnevnice, troškovi prijevoza i smještaja članova povjerenstva
- Obveznu kategorizaciju i kategorizaciju za posebne standarde provode povjerenstva u kojima su djelatnici Ministarstva turizma, Ureda državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, a po potrebi i druge stručne osobe iz područja ugostiteljstva i turizma 
- Moguć je konzultativni izlazak stručnjaka u objekt uz nadoknadu troškova puta, rada i pristojbi
- Vrijeme potrebno za provjeru i kategorizaciju objekta iznosi u prosjeku 2 tjedna, preporuka je provesti proces kategorizacije izvan sezone

  • Korisni izvori informacija

Korisni izvori informacija: 
- Ministarstvo turizma
- Područni županijski uredi za turizam
- FINA
- HITRO.HR
- Ministarstvo pravosuđa
- Narodne novine
- Zavod za zapošljavanje
- Zavod za zdravstveno osiguranje
- Zavod za mirovinsko osiguranje 
- Hrvatska gospodarska komora
- Nacionalna udruga malih i obiteljskih hotela
- Udruga poslovnih savjetnika
- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
- Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Koja se stopa PDV-a primjenjuje na ugostiteljske usluge za van?

Iz odredbe članka 38. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13 i 99/13 – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 47. stavka 2. točke b) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13 i 85/13) proizlazi da se snižena stopa PDV-a može primijeniti na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti.

Isporuka hrane i pića koja se neće konzumirati u ugostiteljskim objektima i pri kojoj nije bilo nikakvih dodatnih usluga ne smatra se uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, stoga je isporuka hrane i pića koji će se konzumirati izvan ugostiteljskog objekta pri čemu nema dodatnih ugostiteljskih usluga oporeziva stopom poreza na dodanu vrijednost 25%. A dodatnim uslugama u ugostiteljskoj djelatnosti prvenstveno se smatra posluživanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje i čišćenje.

Više informacija i tumačenje Porezne uprave na primjenu snižene stope PDV-a kod prodaje sladoleda dostupno je na Internet stranici Porezne Uprave Ministarstva financija:http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18722.

Tko sve može koristiti pravo na oslobođenje plaćanja trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu i kako se to pravo ostvaruje?

Zakonom o trošarinama (NN br. 22/2013 i 32/2013) u članku 101. stavak 1. točka 2. propisano je da se trošarina ne plaća na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu, uključujući ribolov i električnu energiju proizvedenu na plovilu, osim uporabe plovnih objekata i plovila za privatne svrhe.

Plovni objekti koji mogu koristiti pravo oslobođenja plaćanja trošarine na energente:

  1. Plovni objekti u pomorskoj plovidbi, odnosno:
  2. a) brodovi u međunarodnoj plovidbi
  3. b) brodovi u nacionalnoj plovidbi (brodovi koji obavljaju linijski obalni promet, javni brodovi i brodovi koji se koriste za potrebe javnih tijela, brodovi koji obavljaju prijevoz tereta i putnika i koji obavljaju druge gospodarske djelatnosti te brodovi za posebne namjene)
  4. c) jahte sa stalno ukrcanom profesionalnom posadom s valjanom pomorskom knjižicom izdanom sukladno posebnim propisima kojima se izravno i isključivo obavlja gospodarska, odnosno komercijalna djelatnost smještaja gostiju uz plaćanje naknade
  5. d) brodice (javne brodice, kao i one koje se koriste za potrebe javnih tijela, brodice koje obavljaju prijevoz tereta i putnika te koje obavljaju druge gospodarske djelatnosti, osim chartera)
  6. Plovila u unutarnjoj plovidbi (rijeke i jezera), odnosno:
  7. a) plovila u međunarodnoj plovidbi
  8. b) plovila u nacionalnoj plovidbi (plovila koji se koriste za potrebe javnih tijela, plovila koja obavljaju prijevoz tereta i putnika te koja obavljaju druge gospodarske djelatnosti i plovila za posebne namjene)
  9. c) čamci (čamci koji se koriste za potrebe javnih tijela, čamci koji obavljaju prijevoz tereta i putnika te koji obavljaju druge gospodarske djelatnosti i čamci za posebne namjene).

Oslobođenje od plaćanja trošarine se ne odnosi na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu plovnih objekata i plovila namijenjenih za sport i razonodu, uključujući i plovnih objekata i plovila za djelatnost iznajmljivanja trećim osobama s posadom ili bez posade (charter), a koji se koriste od strane vlasnika ili pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o najmu s posadom ili bez posade.

Uputstvo za postupanje korisnika prava na oslobođenje plaćanja trošarine na pogonsko gorivo za plovidbu dostupno je na Internet stranicama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=10058.

Koje sajmove organizira i sufinancira HGK?

Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima na temelju Plana promocije hrvatskog gospodarstva – popisa tuzemnih i inozemnih sajmova na kojima se tijekom godine planira organizirati kolektivni nastup. Popis je dostupan na sljedećoj poveznici: http://beta.hgk.hr/sajmovi-i-b2b-razgovori.

Ukoliko članica iskaže interes za sudjelovanje na pojedinom sajmu koji je u skladu s Planom promocije slijedi organizacija sajma, odnosno nude se opći uvjeti izlaganja koji uređuju odnos organizatora i izlagača.

 

Što je potvrda o podrijetlu robe i gdje se može dobiti?

Potvrda o podrijetlu (Certificate of origin) izdaje se kao dokaz podrijetla robe. U RH ovu potvrdu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Pravila o podrijetlu robe možemo podijeliti na:

  • povlašteno (preferencijalna) podrijetlo
  • nepovlašteno (nepreferencijalna) podrijetlo.

Za razliku od preferencijalnih pravila podrijetla čija je svrha da roba koja zadovoljava ista ostvaruje preferencijalnu stopu carine pri uvozu, nepreferencijalna pravila predstavljaju „ekonomsku“ nacionalnost robe. Ne služe za primjenu preferencijalne stope, nego za dokazivaje EU/hrvatskog podrijetla i pravilnu primjenu mjera ekonomske politike poput dokazivanja EU nepreferencijalnog podrijetla kod izvoza (u zemlje s kojima EU nema sklopljeni ugovor o slobodnoj trgovini ili neki jednostrani aranžman);ili npr.za dokazivanje podrijetla robe kod korištenje sredstava iz EU fondova i sl.

Roba može steći nepreferencijalno podrijetlo ukoliko je u cjelosti dobivena u jednoj državi ili kada se proizvodi u više država; smatra se podrijetlom iz države u kojoj je prošla posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu. Kriterij posljednje bitne gospodarski opravdane obrade ili prarade dokazuje se na sljedeća tri načina:

  1. promjena tarifnog broja
  2. zadovoljena pravila iz propisa obrade ili prerade nad robom bez podrijetla
  3. kriterij dodane vrijednosti

Potvrde se izdaju na obrascu Potvrde o podrijetlu robe. Svaka potvrda o podrijetlu ima serijski broj, otisnut po kojem se može prepoznati, a ovjerava ju pečatom HGK i potpisuje osoba ovlaštene za to.

EU nepreferencijalna pravila podrijetla propisana su:

  • člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća br. 2913/92 (Carinski zakonik Zajednice SL L 302/1992)
  • člancima 35. – 65. i prilozima 9. -11. Uredbe Komisije br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice – SL L 253/1993)

 

Kako pokrenuti poduzetničku djelatnost?

HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske odnosno mjesto na kojem ćete dobiti sve informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva, otvaranje obrta i upis promjena u Registru poslovnih subjekata za postojeća trgovačka društva. Uz osnivanje trgovačkog društva i otvaranje obrta, HITRO.HR vam omogućava i pristup različitim državnim internetskim servisima.

 

Na koji se način određuje visina članarine HGK?

Sve članice obavezne su plaćati članarinu HGK čija visina ovisi o veličini tvrtke. Sve informacije i kriterije o visini članarine sadržane su u Odluci o financiranju HGK koju donosi Skupština HGK svake godine za sljedeću godinu. Odluku potražite na sljedećoj poveznici.

Koji je postupak za dobivanje ATA karneta?

Kao prvi korak, potrebno je osobno kupiti tiskanice. Tiskanice se mogu kupiti u svim županijskim komorama.

Nakon kupovine, potrebno je na vlastitom računalu ispuniti obrasce, isprintati tekst na tiskanice te doći na ovjeru u Hrvatsku gospodarsku komoru – Zagreb, Osijek, Varaždin, Split ili Rijeka.

Što se treba nalaziti na deklaraciji proizvoda?

Općenito označavanje proizvoda uređuje Zakon o zaštiti potrošača u članku 6.:

Članak 6.

(1) Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje:

  1. osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda
  2. naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču.

(3) Ako su napisani na više jezika, podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti napisani na isti način.

(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.

Imajte na umu da postoje neke česte kategorije proizvoda, čije je označavanje propisano posebnim propisom, kao što su npr. dječje igračke, hrana, kozmetički proizvodi…

Što je ATA karnet?

ATA karnet je  jednostavan međunarodni carinski dokument , odnosno putovnica za robu. Koristi se za privremeni uvoz određenih kategorija robe u strane zemlje i ima rok važenja od godinu dana. U tom roku, odnosno u roku danom od strane carine, obvezno je vratiti robu u nepromijenjenom stanju u matičnu zemlju.

UPOZORENJE - ponude za uvrštavanje u "besplatne" poslovne adresare i dodjelu European Business Numbera (EBN)

Hrvatska gospodarska komora, potaknuta pozivima poduzetnika kojima učestalo pristižu ponude za uvrštavanje njihovih podataka u različite međunarodne, ali i domaće adresare, upozorava na veliki oprez pri davanju podataka i pažljivo čitanje onoga što se nudi, pa i onoga što piše najsitnijim slovima. 

Više se članica obratilo HGK nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile tzv. European Business Number / EBN.

Riječ je o sličnom obrascu kao i za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, a iako vizualno rješenje dopisa, naziv pošiljatelja, rok za podnošenje prijave i neki drugi elementi pružaju dojam da je riječ o službenom dopisu javnog tijela EU ili države članice, to je obična poslovna ponuda njemačkoga trgovačkog društva DAD GmbH. Napominjemo da EBN broj nije obvezan niti je potreban za poslovanje unutar EU, a ispunjavanjem traženih podataka i ovjerom obrasca sklapa se ugovorni odnos s njemačkom tvrtkom s obveznim trajanjem od tri godine i naplatom od po nekoliko stotina eura godišnje.

Ponovno apeliramo na hrvatske tvrtke da spomenute obrasce u cijelosti pažljivo prouče prije eventualnog potpisivanja i ovjere jer je riječ o usluzi koja je naplativa, što nije na prvi pogled vidljivo iz obrasca. 

HGK prenosi i obavijest Porezne uprave o obveznicima poreza na dodanu vrijednost u kojoj se izrijekom tvrdi da ne postoji obveza davanja (uz naknadu ili bez naknade) registracijskih podataka u svrhu prikupljanja i njihove obrade, bilo kojoj privatnoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja to zatraži od poreznih obveznika.

"Registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji uključuju status valjanosti PDV  identifikacijskih brojeva za promet roba i usluga unutar EU, naziv poreznog obveznika i adresa poslovnog sjedišta nalaze se u bazi podataka Porezne uprave. Putem EU sustava za razmjenu informacija registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju dodijeljene PDV identifikacijske brojeve dostupni su na internetskom servisu Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr  (VIES On The Web), svim poreznim obveznicima PDV-a iz EU koji žele provjeriti registracijske podatke svojih poslovnih partnera iz Europske unije", navodi Porezna uprava. 

Na ponudu treba odgovoriti ako su poduzetniku jasni svi odnosi i obveze te ako su odlučili prihvatiti objavu podataka uz plaćanje navedene cijene.

Spomenute je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati. 

U posljednje vrijeme, suglasnost za objavu podataka od poduzetnika se traži i telefonski. Savjetujemo poduzetnicima da prilikom telefonskoga kontakta ne daju nikakvu izjavu koja bi se mogla protumačiti kao potvrda ili pristanak, nego da se ograde od odgovora tako da ne pristaju ni na što dok ne dobiju pisanu ponudu koju će nakon toga proučiti te odlučiti hoće li je prihvatiti ili odbiti.

U gotovo svim ovakvim slučajevima pokazalo se da su poduzetnici svojim potpisom ili usmenim pristankom preuzeli i financijske obveze, od kojih se neke protežu i na nekoliko narednih godina.

Koje su glavne prednosti ATA karneta?

  • Znatno se reduciraju troškovi
  • Moguće je putovati više puta kroz godinu dana
  • Roba pomoću ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno (bez angažiranja špeditera).

Koliko vrijedi ATA karnet?

ATA karnet kao dokument vrijedi godinu dana. Podrokove za povrat robe određuje carina pri prelasku granica, a maksimalno može biti godina dana.

Tko može koristiti ATA karnet?

ATA karnet može koristiti i fizička osoba i tvrtka. Pri tome fizička osoba mora imati prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tvrtka mora biti registrirana na teritoriju Republike Hrvatske.

Za koju namjenu se može koristiti ATA karnet?

A karnet se koristi za sljedeće predviđene namjene:

  • uzorci ili reklamni materijal
  • sajmovi i izložbe
  • stručna oprema
  • ostalo

Za koju robu se može koristiti ATA karnet?

Nekoliko primjera robe:

  • uzorci ili reklamni materijal – uzorci ili reklamni materijal koji se nosi na prezentaciju kod točno definiranog poslovnog partnera. Primjerice, nakit, odjeća, obuća;
  • sajmovi i izložbe – uzorci za sajam i izložbe, oprema za štand, knjige, slike;
  • stručna oprema - alat za popravke, glazbeni instrumenti, kazališne scenografije, narodne nošnje, medicinski instrumenti, fotografska oprema, snimateljska oprema, ozvučenje koncerata;
  • ostalo – prijenosna računala i ostala oprema za potrebe edukacija i znanstvenih svrha, projektori, sportska oprema, trkaći automobili i motori, konji (za natjecanja ili preglede na klinici).

Roba navedena u ATA karnetu smije se koristiti samo za unaprijed predviđenu namjenu, odnosno najčešće za potrebe izložbi, sajmova, kongresa, prezentacija, edukacija, natjecanja, utrka i snimanja.

Što je zabranjeno kod korištenja ATA karneta?

Temeljem ATA karneta ne smiju se uvoziti prehrambeni proizvodi, kvarljiva roba, te roba namijenjena preradi, obradi ili popravku.

S robom navedenom na ATA karnetu ne smije se ostvarivati nikakva komercijalna djelatnost (prodaja, iznajmljivanje).

ATA karnet se ne smije koristiti za privatne svrhe, već morate biti angažirani i pozvani (posjedovati neki oblik pozivnog pisma) gdje je jasno vidljivo da se po završetku toga što obavljate vraćate u matičnu zemlju.

Koja je cijena ATA karneta?

Postoje 2 troška za nositelja karneta – trošak kupovine tiskanica i trošak ovjere ATA karneta.

  1. Trošak kupovine tiskanica:

Jedna tiskanica (1 list) ATA karneta košta 5,00 kn. Ukupan broj tiskanica u dokumentu ATA karneta ovisi o broju graničnih prijelaza koja se na putovanju namjeravaju prijeći. Primjerice, osnovni set ATA karneta za odlazak u jednu zemlju s kojom Hrvatska (Europska Unija) direktno graniči (nema tranzitnih zemalja) ima 8 listova, odnosno košta 40,00 kn.

Tiskanica ATA karneta (1 list):   5,00 kn

  1. Trošak ovjere:

Za vrijednost robe do 50.000,00 kn po karnetu

-          Za članice HGK (d.d.,d.o.o.,j.d.o.o.):  300,00 kn

-          Za ostale (obrti, fizičke osobe,udruge,društva):     400,00 kn

Za vrijednost robe iznad 50.000,00 kn po karnetu:         

-          Za članice HGK (d.d., d.o.o.,j.d.o.o.): 0,7% od vrijednosti robe

-          Za ostale (obrti, fizičke osobe, udruge, društva):   1% od vrijednosti robe

Kakva je procedura kupovine i ispunjavanja ATA karneta?

Najprije je potrebno doći kupiti tiskanice. Tiskanice se mogu kupiti u svim županijskim komorama. Nakon kupovine, potrebno je na vlastitom računalu ispuniti formulare, isprintati tekst na tiskanice te doći na ovjeru u Hrvatsku gospodarsku komoru. Od trenutka predaje na ovjeru, računajte da je rok za ovjeru ATA karneta jedan dan.

Može li se više puta u godini dana putovati s ATA karnetom?

Unutar godine dana moguće je više puta putovati. ATA karnet kao dokument vrijedi godinu dana, međutim, ako se ide na dodatno putovanje, potrebno je kupiti dodatne uložne listove (tiskanice). Primjerice, cijena jednog seta uložnih listova za ponovni odlazak u neku zemlju s kojom Hrvatska (Europska Unija) direktno graniči (nema tranzitnih zemalja) košta 20,00 kn.

Kod dodatnih putovanja po postojećem karnetu ne plaća se ponovno ovjera.

Što napraviti u slučaju komplikacija s ATA karnetom na putovanju?

U slučaju bilo kakvih komplikacija s dokumentom na putovanju, potrebno je čim prije javiti se izdavatelju, odnosno Hrvatskoj gospodarskoj komori.  

Što napraviti nakon što ATA karnet istekne?

o isteku dokumenta potrebno je ATA karnet vratiti na arhiviranje izdavatelju, odnosno Hrvatskoj gospodarskoj komori – osobno ili poštom.